Male vs velike banke

Odlučili ste kako želite štedjeti i na koliki vremenski period, dakle ostaje vam još jedno vrlo važno pitanje - gdje štediti? U prošlom smo postu napravili kratku analizu banaka u Hrvatskoj, promatrajući pokazatelje bankarske aktive i stope adekvatnosti jamstvenog kapitala. Iz nje se može vidjeti kako imamo širok raspon sigurnih banaka koje nam sve nude određene uvjete za štednju, za kredite, za vođenje računa... Trenutno na hrvatskom bankarskom tržištu djeluje preko 30 banaka i ponekad se lako izgubiti u cijeloj toj šumi informacija i podataka.

Male banke se smatraju one čija aktiva iznosi manje od 1% udjela u ukupnoj aktivi svih banaka koje djeluju na našem tržištu. Kako je vidljivo iz grafikona gore (upotrijebljeni su isti izvori podataka kao i za analizu u prošlom postu), takvih banaka je na našem tržištu najviše. Uglavnom su lokalnog ili regionalnog karaktera, čvrsto povezane sa sredinom u kojoj djeluju. Njihova glavna prednost je fleksibilnost, s obzirom da u odnosu na velike banke imaju znatno manji broj klijenata te će vam sukladno tome češće izlaziti u susret. Također, često mijenjaju svoju ponudu prilagođavajući je postojećim klijentima i ujedno pokušavajući privući nove klijente. Suprotno uvriježenom mišljenju, male banke posluju sa podjednako širokim spektrom klijenata - štediše, poduzetnici, velika poduzeća, mala poduzeća - doista nema pravila. Zadnjih par godina većina hrvatskih manjih banaka je uvela elektroničko poslovanje za klijente, modernizirala svoje web stranice i proširila druge aspekte poslovanja. Određena mana može biti manji kapital,  tako da moraju puno pažljivije birati svoje plasmane. Zahvaljujući upravo toj činjenici, često vam nude veće kamate na štednju od velikih banaka. Prilikom odabira male banke poželjno se dodatno informirati o njenom poslovanju, aktivi i jamstvenom kapitalu, kako bi bili sigurni da je naš novac u dobrim rukama.

Velike banke lako možemo prepoznati na vrhu grafikona udjela u aktivi hrvatskih banaka. Za primjer ćemo uzeti samo par najvećih poput Zagrebačke banke, Privredne banke i Erste banke. One su uhodani sustavi u kojem rade tisuće ljudi sa desetcima tisuća klijenata na dnevnoj bazi, većina je u vlasništvu velikih europskih bankarskih grupacija. Bave se svim aspektima bankarskog poslovanja, tako da vam mogu obaviti svaku transakciju koju zatrebate. Posluju sa svim vrstama klijenata, treba istaknuti velike kompanije i državu. Glavna prednost im je veliki kapital, koji ulijeva sigurnost štedišama za njihove uloge. Sukladno tome, najčešće vam nude nešto niže kamatne stope za vaše depozite. Snažan marketing je razlog zbog kojeg ste već vjerojatno čuli za jednu ili sve ove banke, a ako niste i sami njihov klijent gotovo je sigurno netko od vaših poznatih. U odnosu na male banke treba napomenuti kako postoji manja fleksibilnost. Iako vam osobni bankari mogu puno toga dogovoriti, većina dogovora se svodi na već postojeći izbor proizvoda unutar banke. Kod velikih banaka rizik se smatra izuzetno niskim i ukoliko tražite veću sigurnost za vaš novac tada su vrlo poželjan izbor.

Stanje banaka u RH

------------------------------------------------------------------
Pogledajte najnoviju analizu bankarskog sustava za 2011. godinu.
------------------------------------------------------------------
Prije nego se bacimo na tematiku odabira banke i razlika među njima, dobro bi bilo pogledati širu sliku, tj. cijeli hrvatski bankarski sustav. Prosječni štediša doduše ne mora znati sve podatke, ali što više zna ugodnije će se osjećati pri donošenju odluka. Analiza neće ulaziti previše u dubinu, svatko koga zanima više može gotovo sve informacije naći na stranicama HNB-a, odnosno konkretno u tablici "Revidirani podaci za kreditne institucije" na ovom linku. Temelj analize je poslovanje hrvatskih banaka u 2010. godini, njihovih ključnih pokazatelja poput aktive i stope adekvatnosti jamstvenog kapitala. Znamo da za štedne uloge garantira DAB, no jesu li naše banke sigurne i koliko točno? Provjerimo.

Aktiva predstavlja sredstva koja neko poduzeće posjeduje u određenom trenutku. U slučaju banaka najčešće je riječ o financijskim sredstvima prikupljenim obavljanjem aktivnih bankarskih poslova.

Adekvatnost kapitala je pokazatelj koji uključuje jamstveni kapital banke i rizikom ponderiranu aktivu banke. Što je banka bolje kapitalizirana, odnosno što ima veću stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala to se više smatra sigurnijom. Inače važno je znati da postoje tri vrste kapitala banaka- osnovni kapital, dopunski kapital i jamstveni kapital. U slučaju loših plasmana, oni osiguravaju daljnje poslovanje banke i njenu stabilnost. U 2010. godini HNB je odredio stopu od 12% adekvatnosti jamstvenog kapitala kao minimum.

Ukupna aktiva hrvatskog bankarskog sustava na dan 31.12.2010. godine iznosila je 391 millijardu kn. Prosječan rast aktive iznosio je 3,36% dok je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila visokih 18,79%. Prema određenim istraživanjima koja su provodile centralne banke i privatna poduzeća, Hrvatska se prema ovim pokazateljima nalazi u samom europskom vrhu.

Na prvom grafikonu vidimo usporedbu banki po veličini aktive. Očekivano, par najvećih banaka za koje više manje svi znamo doista i imaju najveću aktivu. Vodeće su Zagrebačka banka sa čak 96 milijardi kn aktive i Privredna Banka Zagreb sa 68 milijardi kn aktive. Najmanju aktivu od banaka uzetih u analizu ima Primorska banka sa 177 milijuna kn. Iako se veliki broj malih banaka ne može mjeriti po veličini aktive sa najvećima, iz donjeg grafikona možemo primjetiti da je po pitanju stope adekvatnosti kapitala stanje puno ujednačenije.

Zanimljivo, Primorska banka koja ima najmanju aktivu ujedno nudi i najveću stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala od čak 42%. Samo tri banke (Karlovačka banka, Nava banka i Banka Kovanica) u posljednjem danu prošle godine nisu udovoljavale kriterijima HNB-a, te je njihova stopa bila manja od 12%. U ovoj godini te pokazatelje moraju popraviti na odgovarajući način dokapitalizacijama. Prosječna stopa kako je već rečeno iznosi 18,79%.

Možemo zaključiti kako je hrvatski bankarski sustav uistinu prilično siguran u usporedbi sa drugim europskim sustavima. Banke su adekvatno kapitalizirane, a HNB budno pazi i nadzire kako bi takve i ostale. Prilikom odlučivanja o odabiru banke u kojoj ćemo štediti osim same visine kamatnih stopa, pametno je potražiti i sve ostale dostupne informacije o banki koja nas zanima.  

Osiguranje depozita (DAB)

Prilično je važno znati sva vaša prava pri potpisivanju bilo kojeg ugovora. Ni sa štednjom nije drugačije. Većina ugovora o štednji sa bankom je standardizirana, pri kojima se banka obvezuje isplatiti vaš novac pod točno određenim uvjetima. Ali trebate biti svjesni da vas štiti još jedna agencija, pogotovo ako baratate većim ciframa.

DAB je kratica za Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ona je specijalizirana financijska institucija čija je glavna svrha osiguranje vaših sredstava u slučaju nekakvih financijskih problema unutar banki koji bi mogli dovesti do neisplate štednje ili vašeg novca na računu. Osnovana je od strane Republike Hrvatske, prema Zakonu o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (NN 44/94, 79/98, 19/99, 35/00 i 60/04). Republika Hrvatska također jamči za isplatu svih štednih uloga u kreditnim institucijama do visine od 400.000 kuna u 100%-tnom iznosu, neovisno o broju bankovnih računa, visini sredstava po njima, te valuti i mjestu gdje se vode. Cjelokupni sustav osiguranja uključuje depozite fizičkih osoba, malih poduzetnika i neprofitnih institucija, neovisno jesu li oni domaći ili strani štediše. Vrste osiguranih depozita su depoziti po žiro i tekućim računima, depoziti na deviznim računima, štedni depoziti po viđenju i oročena štednja (kunska i devizna). U slučaju da doista dođe do stečaja neke banke, što je iznimno rijetko ali ne i nemoguće, stječe se pravo na isplatu od DAB-a koja se provodi u domaćoj valuti.

Većina zemalja u EU također ima ovakve sustave osiguranja depozita, te ih provode nacionalne agencije za osiguranje depozita. Garantirani iznosi variraju od cca 50.000 Eur do garancije na sve uloge neovisno o iznosu (Irska i Slovačka). Nekakav prosječni iznos za koji garantira većina je 100.000 Eur. Zašto je sve ovo bitno znati? Vrlo jednostavno, ukoliko posjedujete veće sume novaca tada ih je pametno rasporediti u više banaka, što manjih što većih, sukladno ovim garancijama. Tako izbjegavate situaciju u kojoj ako neka banka zapadne u probleme, možete izgubiti cijeli ili većinu vašeg uloga. Diverzifikacijom po bankama možete postići relativno veću sigurnost vašeg novca, te čak i veće kamate o čemu ćemo detaljnije u sljedećem postu.

Nikad nije pametno držati sva jaja u istoj košari. Ako vam se košara prevrne ili ispadne iz ruku tada možete izgubiti sve. Ova stara narodna izreka ujedno objedinjuje bit jednog od ključnih financijskih pojmova - diverzifikacije.

Štednja u stranoj valuti (CHF,GBP)

Euro i američki dolar su dvije valute koje se najčešće koriste za štednju, no nikako nisu jedine. Njihovu kratku analizu možemo vidjeti u prethodnom postu, a sada ćemo se skoncentrirati na druge rijeđe korištene valute poput britanske funte (GBP) i švicarskog franka (CHF). Funta je oduvijek bila zanimljiva zbog svoje snage u odnosu na kunu, bilo zbog špekulacije sa kretanjem tečaja ili zbog istovremene jake povezanosti engleskog gospodarstva sa američkom i europskom ekonomijom. S druge strane, franak je bio na glasu kao relativno mirna i stabilna valuta, oličenje švicarske učinkovitosti i ekonomije. Danas mnoge hrvate boli glava kad čuju već sam naziv valute. Jesu li stvari doista kakvima se čine? Pogledajmo malo statistiku i grafikone napravljene prema bazi podataka od HNB-a.

Švicarski franak je očito sa zaslugom nekada stekao svoju reputaciju, kao što vidimo iz grafikona gore. Mjesečne oscilacije prosjeka srednjeg deviznog tečaja su male i gotovo čine ravnu crtu. Također je jasno vidljivo zašto je danas mnogima franak trn u oku jer praktički u posljednje četiri godine podjednako stabilno raste preko 25%. Svi koji posjeduju kredite za nekretninu ili auto sa valutnom klauzulom za franak ovo itekako dobro znaju.

Na godišnjoj razini prosjeka srednjih deviznih tečajeva vidimo da je dugoročno gledano franak prilično volotilan. Naravno da je bio poželjan za valutnu klauzulu kredita kad je imao trend pada od skoro 5 godina, ali iz grafa možemo vidjeti kako je sve to svojim kretanjem nadoknadio i premašio u još kraćem roku.

Već prvi pogled na grafikon otkriva kako snažna britanska funta više nije toliko snažna. Gledajući godišnje prosjeke srednjeg deviznog tečaja shvaćamo koliki je zapravo pad, sa preko 12 kuna za funtu na 8 kuna što predstavlja pad veći od 30%. Bez da ulazimo u ekonomske razloge zašto su stvari tako loše po funtu, dovoljno je zaključiti kako na tečajne razlike uvijek treba paziti. U dugom roku nas mogu značajno koštati, a funta je ponajbolji primjer.

Na mjesečnom grafikonu srednjeg deviznog tečaja funte vidimo gotovo istu stvar. Polagani kontinuirani trend pada uz pojačavanje u 2007. godini. Dokad će trajati ovaj pad, koji će ga događaj preokrenuti i kada ne možemo znati. No kako nijedan rast ne može trajati vječno, isto tako ne može ni jedan pad.



Štednja u stranoj valuti (EUR, USD)

Jedno od najčešćih pitanja vezanih za štednju jest u kojoj valuti štediti. Odmah treba napomenuti kako nema ispravnog odgovora, svatko mora za sebe pronaći najprikladniji izbor. Nekome će zbog kredita u švicarskim francima najbolje odgovarati franak, drugi će zbog većih kamata preferirati kune, treći će radi stabilnosti svoju štednju držati u eurima, itd. Zato ćemo u narednom ukratko pokazati koje su razlike među valutama i njihova kretanja kroz zadnjih par godina.  Podaci korišteni u analizi mogu se naći na stranicama HNB-a, pod tablicom godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke. Za promatrano razdoblje ćemo uzeti zadnjih 10 godina, dakle od 2000. Dvije najčešće korištene strane valute su Euro (EUR) i američki dolar (USD), a osim njih odvojeno ćemo analizirati britansku funtu (GBP) i švicarski franak (CHF).

Počnimo sa Eurom, na grafikonu je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja EUR. Iz slike se jasno vidi kako je euro u trendu pada već niz godina, iako relativno malog jer se stabilno drži u rasponu između 7 i 7,7. S obzirom na česte akcije banaka vezanih za štednju u eurima, za one koji traže više kamate i stabilnost tečaja euro je vrlo kvalitetan odabir. 

Bez obzira što se u dugom roku čini vrlo stabilnom valutom, u kraćim razdobljima euro također se zna snažnije kretati. Detaljniji grafikon koji jasno pokazuje mjesečne prosjeke srednjeg deviznog tečaja eura prema HNB-u možemo vidjeti na slici ispod.

Dolar je najpoznatija svjetska valuta, ujedno i najzastupljenija u međunarodnoj trgovini. Njegova se vrijednost kreće u punom širem rasponu od eura, te možemo vidjeti pad od iznad 8 kuna za dolar na 5 (otprilike 40%). Treba napomenuti da se iz grafikona godišnjih prosjeka središnjeg deviznog tečaja dolara vidi kako zadnje dvije godine postoje naznake trenda rasta. 

Promatramo li kretanje dolara na još preciznijem grafikonu mjesečnih prosjeka središnjeg deviznog tečaja možemo lako uočiti trend pada, kao oscilacije između 5 i 6 koje bi mogle predstavljati promjenu trenda u uzlazni ili barem stabiliziranje na trenutnim razinama na još neko vrijeme. Kamate na dolar su u pravilu manje, te se isplati potruditi naći banku koja će vam dati zadovoljavajuće uvjete. 

Svi tečajevi variraju, zato uzmite sve elemente u obzir pri odluci o štednji.

Promjenjiva ili nepromjenjiva kamatna stopa

Prilikom odabira vrste štednje jedna od najvažnijih stvari koje moramo odrediti jest vrsta kamate. Nakon što smo pripremili sredstva, isplanirali što ćemo štediti i koliko dugo, nudi nam se izbor između promjenjive kamatne stope i nepromjenjive (fiksne) kamatne stope.

 Nepromjenjiva kamatna stopa nam garantira točno određeni iznos kamate po isteku oročenja. Neovisno o uvjetima na tržištu, neovisno o kretanju tečaja, neovisno o promjenama politike banke, jednom kad potpišemo ugovor o oročenoj štednji sa fiksnom kamatnom stopom točno znamo koliko ćemo dobiti za naš novac i kada. Ona je poželjna u periodu kada očekujemo pad kamatnih stopa, s obzirom da ćemo tada dobiti više na štednju. U kratkom roku kamatne stope se generalno ne mijenjaju značajno, dok je u dugom roku potrebno uzeti i ovaj faktor u obzir. Naime, ukoliko pogrešno procjenimo pa promjenjive kamatne stope porastu sami ćemo se zakinuti za višu kamatnu stopu. Treba spomenuti da su često niže od promjenjivih, uglavnom oko 0,5 postotnih poena.

Promjenjiva kamatna stopa kako sama riječ glasi može varirati. Banke usklađuju kamatne stope prema uvjetima na tržištu te je u zadnje dvije tri godine bilo lako moguće vidjeti koliko su u stanju varirati kamatne stope. Jedna od posljedica upravo te  „promjenjivosti“ su kamatne stope više od fiksnih. U toku normalnih gospodarskih kretanja promjene kamatnih stopa su relativno spore i postepene.

Generalno gledajući, u principu cijena novca raste u krizama, tako da u periodu recesija možemo očekivati više kamatne stope. Obrnuto očekivanom, u boljim vremenima kad je novac relativno lako dostupan kamatne stope su niže. Dobrim tempiranjem i usklađivanjem vaše štednje s gospodarskim ciklusima možete ostvariti značajnu razliku.

Kratkoročna vs dugoročna štednja

     Kad smo konačno prošli neke temeljne pojmove vezane za štednju, možemo se skoncentrirati na praktičnije stvari. Dakle, imamo određenu svotu novca koji bi štedili te se sad pitamo koji nam je način najbolji odnosno najisplativiji. Banke danas doista nude razne vrste modela od otvorene štednje do kombinacija oročenih sa premijom, bez premije, rentne i treba se snaći u svoj toj šumi ponuda. Za početak trebate odlučiti na koliko vremena želite/možete/hoćete vaš novac oročiti. U tom pitanju je nužno razmotriti može li vam taj novac ubrzo zatrebati ili je riječ o višku za koji nemate posebnih planova. Dvije su najčešće varijante - kratkoročna i dugoročna štednja.

Kratkoročnom štednjom se smatra sve do roka od godine dana. Najčešći kratkoročni rokovi oročavanja koje banke nude su 1 mjesec, 3 mjeseca, 6 mjeseci i 12 mjeseci. S obzirom na veliki broj banaka unutar hrvatskog bankarskog sustava također je moguće naći oročenja na 2,4,5,9 mjeseci, dok je najkraći vremenski period od 15 dana. Za veće iznose uglavnom se moguće dogovoriti sa osobnim bankarom o duljini trajanja oročenja i visine kamatne stope za vaš novac. Kratkoročna štednja je prikladna kada znate za što bi vam novac mogao zatrebati u tekućoj godini, a ne znate točno kad će vam biti potreban. Naravno da ga ne želite čuvati doma u čarapi ili držati a vista, puno se više isplati dobiti određeni iznos kamate na njega i pritom imati sigurnost koju vam pruža banka. Većina banaka nudi automatsko produženje štednje pod trenutnim uvjetima za isti vremenski period, tako da nećete morati trošiti vrijeme na ponovni odlazak u banku. Što se kamata tiče, na kratki rok su uglavnom stabilne te imaju tek manje oscilacije.

Dugoročna štednja uključuje oročene depozite na duži vremenski period od godine dana. Dugoročni rokovi mogu varirati od 1 do 5 i više godina, s time da se najčešće nude za 12, 24, 36, 48 i 60 mjeseci. Na dugi rok se štedi višak sredstava, za koji ste sigurni da vam neće trebati za životne potrebe, kao ni za pokrivanje nekih drugih troškova. Pritom je važno odabrati kvalitetnu banku u koju imate maksimalno povjerenje, paziti s vremena na vrijeme na vaš ulog da se kamate isplaćuju pravovremeno i bez zastoja, da banka ne zapadne u probleme, itd. Također je izuzetno važno da vaše oročenje ima stavku u ugovoru prema kojoj u slučaju prijevremenog raskida ugovora sa vaše strane, tj. podizanja depozita dobivate kamatu na prvi niži period u ponudi banke koji približno odgovara dotadašnjem vremenu štednje. Takva kamata je obično manja, ali je bolja od slučaja kada prilikom podizanja depozita gubite pravo na kamatu. Kod kamate je na dugi rok bitno jel ona nepromjenjiva tj. fiksna ili promjenjiva. Kako gospodarstva prolaze kroz krize i uspone tako ih prate kamatne stope. Posljednja stvar na koju trebate paziti jest valuta oročavanja, u dugom roku tečajevi jako osciliraju i treba sve okolnosti dobro razmotriti prije potpisivanja ugovora.

Složeno ukamaćivanje

     Vjerojatno ste primjetili da ovaj blog započinje čuvenom rečenicom Alberta Einsteina koja glasi “Složeno ukamaćivanje je najmoćnija sila u svemiru”. Sada ćemo se pozabaviti upravo tom rečenicom, odnosno samom srži štednje. Za početak je važno naglasiti kako je ovaj princip isti neovisno o svoti koju posjedujete, ali sa manjim iznosima ćete trebati više vremena da bi oni postali veći. Poanta je u vremenu, koje kako ćemo vidjeti iz daljnjih primjera doista je novac. Većina ljudi posjeduje nekakvu ušteđevinu, nasljedstvo ili je u stanju racionalno organizirati kućni budžet i primanja kako bi mogli izdvojiti mjesečno/godišnje određenu svotu za štednju. To je vaš početni kapital. Vremena svi imamo koliko imamo, recimo očekivana životna dob u Hrvatskoj prema indeksu ljudskog razvoja danas iznosi 77 godina. Ipak to je samo statistika, naravno da je sve individualno. Zato je važno što ranije početi štediti, čak postoje posebne dječje štednje kojima osim dobrih navika upravljanja novcem možete vašoj djeci osigurati lagodniji život.

Počnimo sa pojmom složenog ukamaćivanja. Dosad bi trebali razumjeti koncept štednje, dakle posuđujete svoj novac banci na određeno vrijeme koja vam zauzvrat isplaćuje kamatu. Složeno ukamaćivanje je u osnovi pridodavanje kamate početnom kapitalu i ponovno oročavanje uvećanog cjelokupnog iznosa. Kamata na kamatu. I stalno tako u krug. Zvuči jednostavno jelda? Jedini preduvjeti su višak sredstava koji možete namjeniti za štednju, vrijeme i malo volje za redovito praćenje kamatnih stopa.  

Naš primjer, imamo početni iznos od 10.000 kn uz godišnju kamatu od 5%. Na grafikonu vidimo kako se kreće naša štednja kroz 15 godina. Već na prvi pogled je očito da se iznos udvostručio i sa godinama sve jače raste prema gore kako se povećava naš kapital. Neki će sad reći, ah 15 godina za tek 20.000 kn, što je to danas, lako se potroši, i slične fraze. Oni pametniji će shvatiti da će za cca 15 godina uz kamatnu stopu od 5% udvostručiti bilo koji iznos. Nekima je to puno, drugima malo, ali svakako je bolje nego potrošiti novac na gluposti koje ne trebamo ili na plaćanje troškova kartica, naknada i sl.

Promotrimo što se dalje događa sa našom štednjom, pod pretpostavkom da su uvjeti isti i da tako štedimo sljedećih 50 godina. Nakon isteka tog razdoblja, naš kapital je narastao čak 11 puta te iznosi oko 110.000 kn. Isto vrijedi i za kamatu koju dobivamo godišnje. Nije toliko loše sada, zamislimo samo da smo počeli sa nekim većim iznosom koji se kroz godine udeseterostručio. Možda eura ili dolara hmm, ne bi bilo loše nikako.

Što bi bilo da smo godišnje izdvajali iz plaće samo 200 kn u tom razdoblju? Vidimo da je tih 200 kn ravna crta na dnu, izgleda skoro zanemariva u odnosu na cijeli početni iznos koji sada iznosi 150.000 kn. Mala promjena naizgled, a dugoročno stvara razliku od 40.000 kn.

A pretpostavimo na trenutak da smo rekli da ćemo smanjiti npr. broj kutija cigareta, novina, nečeg trećeg i mjesečno odvojiti 100 kn za štednju. Osim boljeg zdravlja, iz grafa vidimo da se to poprilično odrazilo na naš kapital koji je od početnih 10.000 kn nakon 50 godina dosegao iznos od 347.325 kn. Godišnja kamata je u tom trenutku 17366 kn, što je veće od našeg početnog iznosa štednje.

Nakon svih ovih grafova, možemo zaključiti da bogaćenja preko noći nema. Ali uz dovoljno vremena, novca i volje možemo itekako financijski olakšati život sebi i svojoj obitelji. Na dugi rok pametnim upravljanjem novcem sve je moguće.

Investicije i potrošnja

Investicije su višak sredstava uložen u druge vrste ulaganja poput dionica, obveznica i nekretnina. Od njih očekujemo znatno veći prinos od bankarske kamate, no zajedno sa višim prinosom dolazi i znatno veći rizik. Drugim riječima, na neuspješnim investicijama je lako moguće izgubiti novac što možemo vidjeti na primjeru dramatičnog pada cijena dionica i nekretnina koji je uslijedio početkom krize. Ovisno o osobnoj sklonosti riziku, uvijek je pametno održavati ravnotežu između dijela sredstava koji ćemo investirati i dijela koji ćemo štediti kako bi uvijek imali dovoljno novca na raspolaganju za svakodnevne životne potrebe ili neke nepredviđene situacije koje život nosi.

Potrošnja je dio novca koji trošimo za svakodnevne potrebe. U vrijeme visokih troškova života teško je reći da previše trošimo, no realno gledajući svatko ima neki nepotrebni trošak kojeg se može odreći bez da mu utječe na kvalitetu života. Kad jednom utvrdimo koliko nam je novaca potrebno za mjesečne potrebe, tada možemo planirati koliki iznos smo u stanju izdvojiti za štednju. Ušteđeni novac nam jednog dana može poslužiti za kupovinu nečeg što priželjkujemo, za kakvo putovanje, u najgorem slučaju za pokriće zdravstvenih troškova, i brojne druge mogućnosti.

Štednja i vrste štednje

   Štednja predstavlja višak sredstava uložen kod određene banke ili štedionice na određeni vremenski period za koji se dobiva redovita kamata, koja može biti promjenjiva ili nepromjenjiva. Za potrebe bloga podjelimo štednju na 4 osnovne najčešće vrste - na štednju po viđenju (A vista), oročenu štednju, rentnu štednju i različite kombinacije štednje.

• Štednja po viđenju, odnosno a vista predstavlja novac na tekućem računu na koji dobivate kamatu. Prednosti ovog oblika štednje su laka dostupnost sredstava u svakom trenutku, sigurnost i pouzdanost banki kao čuvara vašeg novca. Glavna mana su niske kamate u odnosu na ostale oblike.
• Oročena štednja je najčešći oblik štednje, pri kojem oročavate novac na banci uz određene kamate i pritom se obvezujete da ga nećete koristiti u određenom razdoblju. Prednosti su sigurnost i veća kamata, dok je glavna mana što u slučaju prijevremenog razročavanja najčešće gubite kamatu.
• Rentna štednja je proizvod koji vam omogućuje ostvarivanje rente - raspolaganje kamatom na vaš štedni ulog u tijeku trajanja oročenja. Kamata se isplaćuje kao renta, odnosno kao vaš dodatni redoviti prihod. Način raspolaganja kamatom je najčešće mjesečni, iako može biti također tromjesečni, polugodišnji ili godišnji.
• Kako potrebe klijenata često variraju, većina banaka nudi različite kombinacije štednji koje uključuju premije, povećane kamatne stope i druge povoljnosti. Takve modele u posebnim ponudama nude povremeno gotovo sve banke na našem tržištu, sa ciljem privlačenja novih klijenata ili poticanja starih na štednju.