Prikazani su postovi s oznakom stanje banaka. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom stanje banaka. Prikaži sve postove

četvrtak, 5. siječnja 2012.

Nova 2012. i štednja


Sve najbolje u 2012. godini, što više novaca za oročavanje i još veće kamate na štednju. A naravno, sa privatne strane želim Vam  ljubav, sreću i zdravlje. Kako stvari stoje pred nama je ponovo turbulentna godina, u kojoj će se nesumnjivo načeti brojne važne ekonomske teme. :)

Od osnutka ovog bloga sredinom prošle godine, članci su pregledani do trenutka pisanja čak 10.986 puta. Zaista bi se zahvalio svim čitateljima bloga, te se nadam da ćete nastaviti ovako pratiti članke i u sljedećoj godini. Što se tiče najčitanijih članaka, uvelike prednjače oni edukativni o štednji. Stanje banaka i kretanja valuta su bila dva izrazito bitna pitanja za sve hrvatske štediše prošle godine. Što je sasvim razumljivo uzmemo li u obzir situaciju sa Credo bankom i dvojbe o budućnosti eura.

Što nas očekuje u ovoj godini? Nova vlast sigurno će donijeti neke promjene, tako da ćete moći pronaći na blogu pokoji gospodarski osvrt više nego dosad. Kriza eurozone neposredno utječe na budućnosti svih nas te će zasigurno dobiti važno mjesto među temama. Uz redovito praćenje hrvatskog bankarskog sustava, sve aktualne teme vezane za štednju biti će pokrivene kao i dosad. Osim toga, pokušati ćemo vam približiti neke zanimljivosti iz svijeta financija i bankarstva. 

utorak, 24. svibnja 2011.

Stanje banaka u RH

------------------------------------------------------------------
Pogledajte najnoviju analizu bankarskog sustava za 2011. godinu.
------------------------------------------------------------------
Prije nego se bacimo na tematiku odabira banke i razlika među njima, dobro bi bilo pogledati širu sliku, tj. cijeli hrvatski bankarski sustav. Prosječni štediša doduše ne mora znati sve podatke, ali što više zna ugodnije će se osjećati pri donošenju odluka. Analiza neće ulaziti previše u dubinu, svatko koga zanima više može gotovo sve informacije naći na stranicama HNB-a, odnosno konkretno u tablici "Revidirani podaci za kreditne institucije" na ovom linku. Temelj analize je poslovanje hrvatskih banaka u 2010. godini, njihovih ključnih pokazatelja poput aktive i stope adekvatnosti jamstvenog kapitala. Znamo da za štedne uloge garantira DAB, no jesu li naše banke sigurne i koliko točno? Provjerimo.


Aktiva predstavlja sredstva koja neko poduzeće posjeduje u određenom trenutku. U slučaju banaka najčešće je riječ o financijskim sredstvima prikupljenim obavljanjem aktivnih bankarskih poslova.

Adekvatnost kapitala je pokazatelj koji uključuje jamstveni kapital banke i rizikom ponderiranu aktivu banke. Što je banka bolje kapitalizirana, odnosno što ima veću stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala to se više smatra sigurnijom. Inače važno je znati da postoje tri vrste kapitala banaka- osnovni kapital, dopunski kapital i jamstveni kapital. U slučaju loših plasmana, oni osiguravaju daljnje poslovanje banke i njenu stabilnost. U 2010. godini HNB je odredio stopu od 12% adekvatnosti jamstvenog kapitala kao minimum.

Ukupna aktiva hrvatskog bankarskog sustava na dan 31.12.2010. godine iznosila je 391 millijardu kn. Prosječan rast aktive iznosio je 3,36% dok je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila visokih 18,79%. Prema određenim istraživanjima koja su provodile centralne banke i privatna poduzeća, Hrvatska se prema ovim pokazateljima nalazi u samom europskom vrhu.


Na prvom grafikonu vidimo usporedbu banki po veličini aktive. Očekivano, par najvećih banaka za koje više manje svi znamo doista i imaju najveću aktivu. Vodeće su Zagrebačka banka sa čak 96 milijardi kn aktive i Privredna Banka Zagreb sa 68 milijardi kn aktive. Najmanju aktivu od banaka uzetih u analizu ima Primorska banka sa 177 milijuna kn. Iako se veliki broj malih banaka ne može mjeriti po veličini aktive sa najvećima, iz donjeg grafikona možemo primjetiti da je po pitanju stope adekvatnosti kapitala stanje puno ujednačenije.


Zanimljivo, Primorska banka koja ima najmanju aktivu ujedno nudi i najveću stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala od čak 42%. Samo tri banke (Karlovačka banka, Nava banka i Banka Kovanica) u posljednjem danu prošle godine nisu udovoljavale kriterijima HNB-a, te je njihova stopa bila manja od 12%. U ovoj godini te pokazatelje moraju popraviti na odgovarajući način dokapitalizacijama. Prosječna stopa kako je već rečeno iznosi 18,79%.

Možemo zaključiti kako je hrvatski bankarski sustav uistinu prilično siguran u usporedbi sa drugim europskim sustavima. Banke su adekvatno kapitalizirane, a HNB budno pazi i nadzire kako bi takve i ostale. Prilikom odlučivanja o odabiru banke u kojoj ćemo štediti osim same visine kamatnih stopa, pametno je potražiti i sve ostale dostupne informacije o banki koja nas zanima.