ponedjeljak, 29. kolovoza 2011.

Velika depresija 1929 - početne okolnosti

Velika Depresija je vjerojatno najpoznatija ekonomska kriza u povijesti. Potresla je temelje američke ekonomije kao i cjelokupnu stabilnost europskih ekonomija. Zbog izuzetno sporog i bolnog oporavka, cijelo desetljeće 1930-tih se smatra Velikom Depresijom. No samom početku krize prethodio je nevjerojatan period svjetskog rasta koji je također trajao skoro cijelo desetljeće. 1920-te su bile razdoblje snažnog ekonomskog rasta i općeg blagostanja širenog politikama vlasti, koje su omogućile eksplozivni razvoj graditeljstva i ubrzano povećanje prodaje potrošačkih dobara poput automobila. U tom razdoblju Sjedinjene Američke Države su postala najbogatija zemlja svijeta zahvaljujući industriji usmjerenoj prema masovnoj proizvodnji i društvu sklonom konzumerizmu. U Europi su ekonomije počele cvjetati tek 1924. godine, kada su glavni gradovi vodećih europskih zemalja poput Londona, Berlina i Pariza doživjeli značajan razvoj.

Vrijeme koje je prethodilo Velikoj depresiji bilo je obilježeno modernom tehnologijom. Ona je djelovala bezgranična i uvelike utjecala na svakodnevne živote običnih ljudi. Nove tehnologije, među kojima posebno treba istaknuti automobile, film i radio postale su dostupne velikom dijelu svjetske populacije. Formalni običaji su ubrzo bivali zamijenjeni modernom praktičnošću te je utjecaj bio izrazito vidljiv kroz promjene u navikama i arhitekturi. Dotad neviđenu potrebu za novom infrastrukturom su uglavnom financirale vlade. Cestogradnja je bila ključna za daljnji razvoj industrije motornih vozila, stoga su se stare ceste nadograđivale u autoputeve ili brze ceste. U Sjedinjenim Američkim Državama se odjednom stvorio cijeli sloj društva sa viškom sredstava i željom za još jačom potrošnjom, čime se potražnja za potrošnim dobrima u svijetu multiplicirala. Većina industrija je prešla sa ugljena na elektricitet kako bi pojačala proizvodnju i zadovoljila novonastale potrebe. Telefonske linije su se počele postavljati diljem svijeta, zajedno sa brojnim novim elektranama. Moderni sustavi kanalizacije su znatno smanjili onečišćenje prirode te utjecali na općenito poboljšanje zdravlja ljudi i dugovječnost.

Masovna proizvodnja u tvornicama je omogućila kupnju tehnoloških dobara srednjem sloju. Statistike pokazuju skokove u poslovanjima automobilske, filmske i radio, te kemijske industrije. Popratne posljedice tog razvoja su bile također brojne. Uz nove ceste su se počeli graditi moteli, servisne stanice, trgovine i privatne kuće. Iako skup, radio je postao glavni izvor zabave. Kao prvi masovni medij donio je kulturnu revoluciju kroz jazz i druge vrste glazbe, no istovremeno je stvorio razvoj marketinga koji je također postao masovan preko radijskog oglašavanja. Taj utjecaj je lako vidljiv čak u današnjim vremenima, dovoljno je upaliti radio ili televizor. U 1925. godini je izumljena električna snimka čime su postavljeni temelji za kasniju komercijalnu prodaju ploča. Hollywood je postao globalni fenomen, najviše zahvaljujući činjenici da su filmovi bili jeftini i dostupni. Prvi prekoatlanski let je ostvaren 1927. čime je Charles Lindbergh ušao u povijest te okrenuo novu stranicu u povijesti zrakoplova. Aleksandar Fleming je u tom razdoblju proučavao primjene penicilina, što se tek kasnije komercijaliziralo u 1940-tima. Od društvenih događanja u ovom periodu važno je napomenuti kako su se žene konačno izborile za političku jednakost. Kad se sve skupa zbroji, čini se šašavim očekivati poslije takvog značajnog razdoblja rasta u svakom društvenom, tehnološkom, industrijskom i međunarodnom smislu očekivati krizu svjetskih razmjera. No ipak, ona se polako nadvila nad horizontom te čekala svoj dan koji je došao slomom američke burze te uzrokovao domino efekt u svjetskim ekonomijama.

3 komentara:

  1. Sve isto ko 2009-2012 priprema za veliku depresiju2014.

    OdgovoriIzbriši
  2. Ako nekog zanima dobar članak o depresiji i želio bi ga pročitati može to učiniti na ovom linku. - depresivnost

    OdgovoriIzbriši
  3. Još 5 tjedana do otvaranja karata. Da vidimo tko ima flush, a tko blefira.

    OdgovoriIzbriši