ponedjeljak, 10. listopada 2011.

Argentinska kriza - početne okolnosti

Argentina je svjetski poznato turističko odredište koje privlači milijune posjetitelja svojim prekrasnim krajolikom i prirodnim posebnostima. Osma najveća zemlja na svijetu, druga po veličini u latinskoj americi, sa populacijom većom od 40 milijuna stanovnika danas ima reputaciju jedne od perspektivnijih zemlje u razvoju. No pred deset godina, Argentina je uzdrmala povjerenje investitora kad je došlo do bankrota države i neviđene ekonomske krize. Kako bi u potpunosti razumjeli temelje krize, potrebno se nakratko vratiti u 1970-te. U tom razdoblju došlo je do stvaranja ogromnog nacionalnog duga, prilikom procesa nacionalne reorganizacije koji je trajao od 1976. do 1983. Novac prikupljen na međunarodnim tržištima se iracionalno trošio u brojne projekte sumnjive isplativosti i za nacionalizaciju privatnih dugova. Falklandski rat je također uzeo svoj danak nestabilnoj ekonomiji, kreirajući dodatno opterećenje vanjskog duga. Godine 1893. na izborima je izabran predsjednik Raúl Alfonsín, koji je ponovo uspostavio demokraciju unutar zemlje. Njegova vlada planirala je stabilizirati ekonomiju stvaranjem nove valute pod nazivom austral. Plan je imao velik broj fundamentalnih grešaka, od kojih je glavna bila činjenica da sama valuta ne može promjeniti lošu strukturu ekonomije. Kada je Argentina konačno prestala biti sposobna servisirati vanjski dug, došlo je također do urušavanja povjerenja u austral. Inflacija koja se dotad držala između 10 i 20 posto mjesečno, podivljala je i dosegla 1989. godine razine veće od 200%. Sve se odrazilo na životne uvjete, koji su naglo otežali te su masovni prosvjedi postali svakodnevnica dok je inflacija prešla 5000% na godišnjoj razini.

Vladin odgovor na hiperinflaciju bilo je fiksiranje nacionalne valute u omjeru 10000 za jedan američki dolar. Za dodatnu sigurnost u uspjeh mjere, vlada je omogućila promjenu bilo koje količine domaće valute u dolare. Slijedeći savjete Međunarodnog monetarnog fonda, kasnije političke odluke vratile su zakonom peso umjesto australa, ostavljajući tečaj fiksiran u istom omjeru prema dolaru i lako konvertibilan. Zakon o konvertibilnosti rezultirao je jakim padom inflacije, vraćajući stabilnost cijena i očuvao vrijednost nacionalne valute. U osnovi, povjerenje investitora vraćeno je na uštrb monetarne politike. Novonastali uvjeti utjecali su na kvalitetu života prosječnih ljudi koji su si ponovo mogli priuštiti putovanja, skuplje uvozne proizvode i tražiti dolarske zajmove sa vrlo niskim kamatnim stopama. Cijele 1990-te Argentina je smatrana uspješnim primjerom zemlje u razvoju. Sa niskom inflacijom i brzorastućom ekonomijom strani investitori su uložili milijarde dolara u zemlju. Sve je bilo dobro dok na naplatu nije stigao račun za međunarodne dugove, što je potaklo argentinsku ekonomsku krizu u 2001. godini.

Nastavak članka: Argentinska kriza - uspon i pad

Nema komentara:

Objavi komentar