Islamsko bankarstvo

Financijska kriza i strašne posljedice koje je ostavila unutar bankarskih sektora zapadnih zemalja dovela je do porasta potražnje za jednim drugim, dotad smatranim manje popularnim principom bankarstva. Islamsko bankarstvo je termin novijeg datuma kojim se označava bankarsko poslovanje temeljeno na islamskim propisima i etičkim načelima. Osnovni postulati islamskog bankarstva vuku temelj iz Kurana, u kojem je svaki oblik kamatarenja zabranjen. Naime, sukladno pravilima šerijata unutar svakog poslovnog odnosa rizik treba biti pravedno raspoređen.

Budući da je kamata zabranjena, zabranjene su špekulativne investicije poput hedginga i trgovanja derivatima koje su u velikoj mjeri pridonijele nastanku krize. S obzirom da islamske banke u tome nisu sudjelovale, ostale su praktički netaknute krizom. Prema njihovima načelima u svakoj transakciji mora postojati određeni stvarni proizvod, nešto što se kupuje i prodaje. Islamska načela suprotna moralnoj, socijalnoj i ekonomskoj sferi koncepta kamate. Posuđivanje novca uz kamatu podrazumijeva da vlasnici kapitala zarađuju vrijednost bez da išta daju u zamjenu za prihod koji primaju. Taj prihod nije zarađen radom kroz posao i trgovinu, već je dobiven bez ikakvog uloženog truda, bez određene protuvrijednosti.

Kako onda islamske banke zarađuju? U ideji islamske štednje štediša je zapravo investitor, koji na kraju poslovne godine ili dogovorenog perioda sukladno postotku profita banke dobiti isti postotak u odnosu na ušteđevinu. Vrijedi doduše i obratno, u slučaju gubitka banke štediše će sudjelovati sa jednakim postotnim gubitkom. Jasno, budući da ne ulaze u špekulacije gubitaka gotovo i nema. Drugo važno pitanje je kako sve transakcije provesti u praksi? Recimo da želimo kupiti stan. U zapadnjačkom sustavu bi digli stambeni kredit, koji bi potom godinama otplaćivali sa kamatama. U islamskom sustavu, nakon dogovora klijenta sa bankom najprije banka kupuje stan, te ga prodaje klijentu po nešto višoj cijeni, uvećanoj za trgovačku maržu. Klijent potom otplaćuje banci dug u dogovorenom razdoblju.

U svijetu danas djeluje preko 320 islamskih banaka. Većina se nalazi u arapskim zemljama, ali ih se sve se više otvara i u drugim državama. Neke zemlje poput Irana, Pakistana i Sudana su u potpunosti prešle na ovaj način poslovanja, dok ga druge poput Malezije i Bangladeša održavaju paralelno sa konvencionalnim zapadnjačkim sustavom bankarstva. Glavna prednost islamskog bankarstva je činjenica da su takve banke neposredno zainteresirane za uspješnost klijenta te aktivno sudjeluju u upravljanju njegovim poslovima. Podjela rizika također stvara osjećaj jednakosti unutar društva. Ukupno gledajući, ovaj oblik bankarstva postaje sve izraženija alternativa zapadnom modelu i biti će zanimljivo vidjeti u budućnosti njegov razvoj.