Dot-com slom - početne okolnosti

Internet je stvorila vojska Sjedinjenih Američkih Država za vlastite potrebe, pritom posve zanemarujući potencijalne komercijalne aspekte i broj ljudi kojima bi koristio. U početku je to bio jedan od onih šašavih izuma za koje nitko nije mogao predvidjeti kako odnosno koliko će se razviti. Zapravo, još uvijek nitko ne može predvidjeti razvoj interneta. Komercijalna upotreba interneta počela je oko 1995. godine sa procjenama od početnih 18 milijuna korisnika. Čisto za usporedbu, govorimo o razdoblju od kojeg nije prošlo ni 20 godina. Današnji statistički podaci pokazuju preko 2 milijarde aktivnih korisnika, otprilike trećina cjelokupnog svjetskog stanovništva. Prije 2000. godine, sav taj napredak je izgledao kao daleka i vrlo profitabilna budućnost. Ogromni porast u broju korisnika stvorio je posve novo netaknuto tržište, sa tek nekolicinom barijera. Očitu priliku za uspjeh i bogaćenje nisu namjeravali propustiti brojni informatičari, poduzetnici, špekulanti i investitori. Više faktora je utjecalo na stvaranje špekulativnog dot-com mjehura. Najvažniji je bio dugotrajni rast cijena dionica tehnoloških dionica koji je bilo nemoguće ignorirati. Povećanje kapitala vezanog uz fenomen internet kompanija bilo je toliko značajno da je stvorilo špekulativni mjehur razmjera dovoljno velikih da povuču svjetske ekonomije u recesiju. Prije dot-com sloma u dionicama su bili izloženi svi, od običnih ljudi koji su vidjeli priliku za povećati svoju ušteđevinu do međunarodnih banaka koje su preko njih diverzificirale rizik. U razdoblju koje je prethodilo rastu većina svjetskih ekonomija je stabilno napredovala, te se nije ni nazirala kriza. Nezaposlenost i inflacija u Americi i Europi bile su pod kontrolom. Pravu snagu razvoju špekulacije dao je dramatičan porast sredstava fondova rizičnog kapitala, a ljudska pohlepa postavila je temelje za skorašnji dot-com slom.

Svi ljudi koji su ušli u tadašnju internet industriju u osnovi su dijelili isti plan. Naime, posjedovali bi veliku ideju, koja je zvučala profitabilno i moderno. Budući da se internet može podijeliti na puno segmenata prema prirodi stranica i tržišnim nišama, svaka od novonastalih kompanija nastojala je monopolizirati svoj tržišni dio. Postati vodeća kompanija unutar određene niše značilo je postati kompanija koja je mogla uživati u prednostima rastućih dionica koje su osnivači kasnije mogli prodati za milijune dolara. Takvo stanje na tržištu dovelo je do iznimno okrutne konkurencije u kojoj nije bilo mjesta za nikoga osim pobjednika. Ali u svom početnom uspjehu zanemarile su se određene mane. Gotovo nijedna kompanija nije imala ozbiljan dugoročni plan razvoja, već su temeljile svoje budućnost svojeg poslovanja na demagogiji i kompleksnim ispraznim izrazima poput novih ekonomskih paradigmi, informacijske tehnologije, navigacija usmjerena prema potrošačima itd. Mediji su objeručke prihvatili nove termine i uskoro je javnost poznavala većinu izraza iako je relativno mali broj doista shvaćao što oni znače. Internet kompanije su počele sve češće izdavati svoje dionice na inicijalnim javnim ponudama, a neovisno o stvarnim procjenama profitabilnosti većina izdanja bi se u kratkom roku rasprodala. Zarada na dionicama stvorila je stanje euforije na tržištu, koje je bilo izraženo u mjeri da investitori više uopće nisu gledali poslovni plan prije kupnje – bilo je dovoljno da se kompanija bavi internetom.

Nastavak članka: Dot-com slom - uspon i pad

Velika depresija 1929 - početne okolnosti

Velika Depresija je vjerojatno najpoznatija ekonomska kriza u povijesti. Potresla je temelje američke ekonomije kao i cjelokupnu stabilnost europskih ekonomija. Zbog izuzetno sporog i bolnog oporavka, cijelo desetljeće 1930-tih se smatra Velikom Depresijom. No samom početku krize prethodio je nevjerojatan period svjetskog rasta koji je također trajao skoro cijelo desetljeće. 1920-te su bile razdoblje snažnog ekonomskog rasta i općeg blagostanja širenog politikama vlasti, koje su omogućile eksplozivni razvoj graditeljstva i ubrzano povećanje prodaje potrošačkih dobara poput automobila. U tom razdoblju Sjedinjene Američke Države su postala najbogatija zemlja svijeta zahvaljujući industriji usmjerenoj prema masovnoj proizvodnji i društvu sklonom konzumerizmu. U Europi su ekonomije počele cvjetati tek 1924. godine, kada su glavni gradovi vodećih europskih zemalja poput Londona, Berlina i Pariza doživjeli značajan razvoj.

Vrijeme koje je prethodilo Velikoj depresiji bilo je obilježeno modernom tehnologijom. Ona je djelovala bezgranična i uvelike utjecala na svakodnevne živote običnih ljudi. Nove tehnologije, među kojima posebno treba istaknuti automobile, film i radio postale su dostupne velikom dijelu svjetske populacije. Formalni običaji su ubrzo bivali zamijenjeni modernom praktičnošću te je utjecaj bio izrazito vidljiv kroz promjene u navikama i arhitekturi. Dotad neviđenu potrebu za novom infrastrukturom su uglavnom financirale vlade. Cestogradnja je bila ključna za daljnji razvoj industrije motornih vozila, stoga su se stare ceste nadograđivale u autoputeve ili brze ceste. U Sjedinjenim Američkim Državama se odjednom stvorio cijeli sloj društva sa viškom sredstava i željom za još jačom potrošnjom, čime se potražnja za potrošnim dobrima u svijetu multiplicirala. Većina industrija je prešla sa ugljena na elektricitet kako bi pojačala proizvodnju i zadovoljila novonastale potrebe. Telefonske linije su se počele postavljati diljem svijeta, zajedno sa brojnim novim elektranama. Moderni sustavi kanalizacije su znatno smanjili onečišćenje prirode te utjecali na općenito poboljšanje zdravlja ljudi i dugovječnost.

Masovna proizvodnja u tvornicama je omogućila kupnju tehnoloških dobara srednjem sloju. Statistike pokazuju skokove u poslovanjima automobilske, filmske i radio, te kemijske industrije. Popratne posljedice tog razvoja su bile također brojne. Uz nove ceste su se počeli graditi moteli, servisne stanice, trgovine i privatne kuće. Iako skup, radio je postao glavni izvor zabave. Kao prvi masovni medij donio je kulturnu revoluciju kroz jazz i druge vrste glazbe, no istovremeno je stvorio razvoj marketinga koji je također postao masovan preko radijskog oglašavanja. Taj utjecaj je lako vidljiv čak u današnjim vremenima, dovoljno je upaliti radio ili televizor. U 1925. godini je izumljena električna snimka čime su postavljeni temelji za kasniju komercijalnu prodaju ploča. Hollywood je postao globalni fenomen, najviše zahvaljujući činjenici da su filmovi bili jeftini i dostupni. Prvi prekoatlanski let je ostvaren 1927. čime je Charles Lindbergh ušao u povijest te okrenuo novu stranicu u povijesti zrakoplova. Aleksandar Fleming je u tom razdoblju proučavao primjene penicilina, što se tek kasnije komercijaliziralo u 1940-tima. Od društvenih događanja u ovom periodu važno je napomenuti kako su se žene konačno izborile za političku jednakost. Kad se sve skupa zbroji, čini se šašavim očekivati poslije takvog značajnog razdoblja rasta u svakom društvenom, tehnološkom, industrijskom i međunarodnom smislu očekivati krizu svjetskih razmjera. No ipak, ona se polako nadvila nad horizontom te čekala svoj dan koji je došao slomom američke burze te uzrokovao domino efekt u svjetskim ekonomijama.

Nastavak članka: Velika depresija 1929: uspon i pad