Bankarska panika 1907 - uspon i pad

U 1907. godini su se braća Otto i August Heinz udružila sa zloglasnim bankarom sa Wall Streeta Charlesom W. Morse kako bi zajedno probali manipulirati dionicom United Copper, jednog od većih igrača u američkoj industriji bakra. Braća Heinze su se obogatila upravo na bakru u Montani, dok je Morse stekao reputaciju uspješno korneriravši tržište leda za cijeli grad New York. Kako bi razumjeli o kakvim se radnjama radi, proučimo na tren što je to zapravo korneriranje. Doslovni prijevod na hrvatski bi značio stjerati u kut, u situaciju u kojoj se nema izbora. U burzovnom smislu govorimo o proces dobivanja značajne većina vlasništva neke kompanije u tolikom postotku da se može manipulirati cijenom i postići bilo koja željena cijena. Da bi se to moglo napraviti, mora postojati jedan od dva uvjeta. Prvi je da postoji drugi veliki ulagač kojem iz bilo kojeg razloga treba većinski udio u kompaniji, stjecanjem dovoljnog dijela dionica praktički mu možemo diktirati cijenu i nema izbora nego platiti premiju na dionice, s obzirom da ih ne može više nabaviti dovoljno na tržištu. Drugi uvjet je postojanje short sellinga, odnosno zajma dionica kako je to SKDD (Središnje Klirinško Depozitarno Društvo) nedavno nazvalo. Radi se o svakodnevnoj praksi na svjetskim tržištima, koja bi uskoro trebala biti uvedena na Zagrebačkoj burzi. Naime, zajmom dionica dionice se posuđuju od brokera očekujući pad. Na njih se plaća određenu kamatu i postoji obveza vraćanja istog broja dionica do određenog roka. Budući da investitor koji koristi zajam dionica očekuje pad, prodaje ih odmah i sa sredstvima na računa promatra je li bio u pravu. Ukoliko je, za manju količinu novca može kupiti isti broj dionica koje potom vraća brokeru, naravno zadržavajući razliku. Ako nije bio u pravu i cijena poraste, tada mora dodati nova vlastita sredstva za kupnju istog broja dionica, čime je u gubitku za razliku u cijeni. Česta je pojava short squeeze gdje dolazi do brzog i velikog porasta cijene zbog međusobnog nadmetanja short sellera za preostale dionice prije isteka roka za vraćanje.

Sad kad smo prošli ključne pojmove, vratimo se na braću Heinz i bankara Morsa. Zajedno su činili vrlo utjecajan tim, aktivno sudjelujući u radu najmanje šest nacionalnih banaka, deset državnih banaka, pet trustova i četiri osiguravateljske kuće. Plan Otto Heinza bio je upravo short squeeze, što se smatra legalnom burzovnom manipulacijom. Namjeravali su agresivnom kupnjom pokupiti većinu dionica kompanije United Copper, time podižući cijenu i stvarajući paniku kod short sellera koje su kasnije mislili prisiliti da otkupe te iste dionice po drastično većoj cijeni. Naravno, takav plan zahtijeva izuzetno puno novca pa su se obratili Charlesu T. Barneyu, predsjedniku trećeg najvećeg trusta u New Yorku zvanog Knickerbocker Trust. On je već ranije surađivao sa Morseom, ali je u ovom slučaju odbio dati sredstva čime su partneri ostali nedovoljno kapitalno jaki za takav veliki pothvat. No braća Heinz su svejedno odlučila probati korneriranje dionice, te su u ponedjeljak, 14. listopada, podigli cijenu dionica United Copper sa 39 dolara na 52 dolara. Očekivali su da će porast cijene od 30% biti dovoljan za veliku paniku kod short sellera, pa je sljedeći dan Otto zatražio povrat posuđenih dionica. Cijena je skočila na 60 dolara, ali na tržištu je bilo dovoljno drugih dionica te im nisu trebale one braće Heinz. Na kraju dana cijena je pala natrag na 30 dolara, a sljedeći dan je panika pogurala cijenu na samo 10 dolara. Potpuni krah braće Heinz se dogodio u samo tri dana, prva je propala financijska kompanija Otta pod nazivom Gross and Kleeberg. Augustova banka The State Savings Bank of Butte je propala sljedeća, a druge banke u kojima je inicirao znatno trgovanje dionicama zahvaljujući ovlastima odjednom su se našle u problemima. Iako je dao ostavku, zabrinutost glede banki je prerasla u pravu tržišnu paniku i ljudi su navalili na banke tražeći svoje depozite. Vidjevši navale na banke, ulagači su počeli rasprodavati dionice čiji je daljnji pad uzrokovao još jaču paniku. Sljedeće su pale National Bank of North America i New Amsterdam National, institucije koje je vodio Morse. Kriza se počela širiti na Knickerbocker Trust, iako ipak nije sudjelovao u svemu tome. Uprava je prisilila Barneya da odstupi, a njegov odlazak uzrokovao je pravu masovnu navalu na trust, srušivši instituciju u roku od nekoliko sati. No nije panika nije stala na tome.

Nastavak članka: Bankarska panika 1907: posljedice krize