utorak, 6. rujna 2011.

Bankarska panika 1907 - posljedice krize

Panika nastala povlačenjem novaca iz trustova se nezaustavljivo širila Amerikom, te su ljudi čak počeli povlačiti sredstva iz nacionalnih i državnih banki neovisno o tome jesu li one uopće sudjelovale na tržištu kapitala. Kako se broj zatvorenih banaka povećavao, preostale banke su sve više oklijevale posuđivati sredstva i davati nove kredite. Kamatne stope za brokere su poletjele u nebo, dok su se istovremeno dionice urušavale. Kriza je postala kritična kad su pala još dva velika trusta, Trust Company of America i Lincoln Trust. Do 24. listopada, niz propalih poduzeća se povećao za još 10 velikih kompanija. Kada je novonastali kaos počeo nagrizati temelje bankarstva u New Yorku, tadašnji najpoznatiji bankar J.P. Morgan je preuzeo stvari u svoje ruke. Osim što je posjedovao iznimno osobno bogatstvo i jake veze, on je također već imao iskustva sa krizama budući da je već 1893. pomogao u spašavanju američkog gospodarstvo. Za početak je nagovorio vodeće ljude preživjelih banaka da posude sredstva posrnulom Trust Company of America, kako bi preživio novu navalu ljudi koji su tražili svoja sredstva. U plan spašavanja uključila se i država koja je odlučila deponirati sredstva kako bi smirila paniku. Jedan od zanimljivih elemenata smirivanja krize bila je uloga svećenstva. Naime, svećenici su tad bili praktički jedan od rijetkih izvora provjerenih informacija te su u suradnji sa bankarima umirivali ljude. Kad je krenula navala na banku, Morgan i partneri su uspjeli preživjeti prvi dan i isplatiti sve štediše.

Znajući da će im trebati dodatna sredstva za sljedeći dan, J.P.Morgan je skupio sve predsjednike trustova na ponoćnom sastanku i zaključao ih u svojoj knjižnici dok se nisu dogovorili za posuđivanje 8,25 milijuna dolara posrnulom trustu. Država je uskočila sa još 25 milijuna dolara, a John D. Rockefeller koji je tada bio najbogatiji čovjek u Sjedinjenim Američkim Državama položio je vlastitih 10 milijuna dolara depozita u banke. Sve se ovo dogodilo u samo par burnih dana, dok je prava kriza smirena tek kad je Predsjednik Roosevelt, unatoč svojim anti-trust stavovima, odlučio dopustiti spajanje kompanija U.S. Steel i Tennessee Coal, Iron and Railroad. Spašavanje trustova predstavljalo je spas banaka, a spajanje vodećih kompanija bilo je spas za najveću brokersku kuću Moore & Schley čime se ponovo uspostavilo povjerenje u tržište kapitala.1908. godine, Kongres je osnovao komisiju koja bi istražila događanja tijekom Bankarske panike i preporučila zakonodavni okvir za reguliranje bankarskog sektora. Senator Nelson Aldrich je poslan u Europu kako bi proučio druge bankarske sustave, te je svoje zaključke prezentirao 1911. O prijedlogu brojnih promjena se raspravljao duge dvije godine i tek 1913. donesen je Zakon o Federalnim Rezervama, čime su postavljeni temelji sustava američke centralne banke. J.P. Morgana su smatrali herojem poslije krize, ali sa vremenom je čak bio ispitivan pred takozvanom Pujo komisijom o količini njegovog utjecaja.

Nema komentara:

Objavi komentar