Hipotekarna kriza - posljedice krize

Zahvaljujući rastućim cijenama nekretnina, posljedice svih loših kredita danih ljudima koji ih objektivno nisu smjeli dobiti bile su odgođene. Kad god bi došli u problem sa otplatom hipoteke, jednostavno su mogli uzeti novu hipoteku na nekretninu iz razloga što je u tom trenutku vrijedila više. Jednom kad su ljudi počeli bankrotirati zbog hipotekarnih zajmova u rekordnim brojkama i kad su se počele širiti vijesti o lošem stanju unutar industrije, hipotekarna kriza je dosegla svoj vrhunac. Banke i investitori su počeli gubiti novac. Financijske institucije su odlučile smanjiti svoju izloženost rizičnoj imovini u kratkom roku, dodatno rušeći vrijednosti. Banke su međusobno postale nepovjerljive i oklijevale u posuđivanju novca koje je ključni element svakog financijskog sustava zemlje. Takve slabosti dovele su do propasti manjih i nekolicine većih banaka. Kad je svjetska javnost vidjela dotad nedodirljive finanancijske divove kako padaju panika se počela širiti. Procjene Međunarodnog monetarnog fonda previđaju kako će se zbog posljedica hipotekarne krize u budućnosti još morati otpisati bar 1,5 trilijardi dolara.

Ukupni gubici povezani sa krizom su izbrisali značajan dio kapitala iz svjetskog bankarskog sustava. Ogromno smanjenje kapitala u bankama je posljedično smanjilo količinu kredita dostupnu poduzećima i kućanstvima. Koliki su stvarni opsezi hipotekarne krize je teško procjeniti. Najbolji scenarij za sve strane bio bi oporavak američke ekonomije nakon što cijene nekretnina dotaknu dugoročno dno. Nadzorni previdi vezani za investicijske banke i kuće za procjenu rizika će nesumnjivo stvoriti odlučnije i strože uvjete regulacije u budućnosti. Ograničenja oko posuđivanja i vrijednosti obveznica bi mogle ostati konzervativne sljedećih nekoliko godina. Ipak treba reći da nakon svake krize neminovno dolazi oporavak i sigurno nas u budućnosti čeka neki novi špekulativni balon. Kako smo naučili iz dosadašnjih članaka, nikada ne treba potcijeniti ljudsku pohlepu.