
Dot-com je višegodišnji špekulativni mjehur koji je nastao u periodu između 1995. i 2000. godine. Njegov slom postao je globalni fenomen prvenstveno zahvaljujući broju upletenih međunarodnih banaka, investicijskih fondova, fondova rizičnog kapitala i privatnih investitora iz svih krajeva svijeta. Brzina rasta je ubrzavala sa vremenom i svakim novim tehnološkim otkrićem. Razvoj grafičkog korisničkog sučelja je postao integriran u stranice,naročito kroz hiperlinkove na koje se moglo kliknuti. Time je nastala sljedeća generacija interneta, puno dostupnija javnosti od nekadašnje akadamski orijentirane. Sukladno sa prilagodbama dramatično se povećao broj korisnika. Postojeće kompanije shvatile su mogućnosti interneta za dobivanje informacija, za oglašavanje ili za prodaju. Novost u poslovnom svijetu bile su tzv. Internet kompanije, koje su se često nazivale dot-com. Njihova poslovna filozofija temeljila se na širenju baze korisnika što je brže moguće, neovisno o tome stvaraju li gubitke. Tadašnje uvjerenje menadžera bilo je „Postani velik ili nestani“. Od pozitivnih primjera kompanija možemo istaknuti Google i Amazon. Iako obje nisu ostvarile profit prvih nekoliko godina, mudrim trošenjem sredstava osigurale su svoju poziciju u vlasititim tržišnim segmentima kroz znatnu konkurentsku prednost. Amazon je utrošio sredstva na širenje baze potrošača i izgradnju brenda, dok je Google investirao većinu novaca u stvaranje najmoćnije internet tražilice. Stotine novih internet kompanija su se osnivale tjedno, a Silikonska dolina postala je kultno mjesto. Brojni novopečeni milijunaši živjeli su luksuznim životom, sponzorirajući domjenke i društvene događaje sa nastupima najvećih zvijezda. Nažalost, postoji puno veći broj neuspješnih kompanija koje su propale nakon sloma tržišta. Američki poslovni mediji, čak i vrlo poštovani Forbes magazin i Wall Street Journal, ohrabrivali su javnost za ulaganja u rizične internet kompanije zanemarujući loše poslovne prakse i kršenje osnovnih financijskih principa. Kampanje koje su vodile kompanije putem televizije, letaka ili kroz sportske događaje konstantno su privlačile nove investitore. Kako bi se istakle od konkurencije, neke su odabirale lako pamtljivu onomatopeju kao naziv ili svom imenu dodavali prefiks „e-“ ili sufiks „.com“. Burza je u određenim slučajevima samu promjenu imena doživila kao pozitivnu stvar u toj mjeri da bi dionice porasle desetak posto.

Kombinacija brzorastućih cijena dionica, povjerenja burzi da ćekompanije opravdati rast budućim profitima, te špekulaciji i lako dostupnom kapitalu stvorilo se okruženje u kojem su ulagači bili voljni previditi klasične pokazatelje poput fundamentalne analize i fokusirali se na uvjerenje o tehnološkom napretku. Na vrhu špekulativnog mjehura, obećavajuća internet kompanija mogla je rasprodati izdanje dionica na inicijalnoj javnoj ponudi čak i ako nikad nije ostvarila profit. S obzirom da je bilo teško procjeniti vrijednost novih kompanija iz niza razloga, osmišljen je novi pokazatelj zvan burn rate. Burn rate bi u prijevodu značilo vrijeme izgaranja, a računao je koliko vremena kompaniji preostaje dok ne potroši sav temeljni kapital u potrazi za rastom na uštrb prihoda. U osnovi, predstavljao je očekivanje investitora kad će poduzeću ponestati novca. Kroz 1999. i početkom 2000. godine, Federalne Rezerve su podigle referentnu kamatnu stopu šest puta te je ekonomski zalet počeo gubiti snagu. Slom tržišta kapitala dogodio se u travnju 2000. godine kada je tehnološki indeks NASDAQ dosegao vrh na razini od 5048,62, dvostruko većoj razini od prethodne godine. Desetak dana kasnije, točnije 20. travnja dogodio se pad indeksa veći od 10% i označio vladavinu medvjeđeg tržišta. Odjednom su investitori diljem svijeta shvatili da je rast tehnološkog sektora u velikoj mjeri bio iluzija. Skoro sve dionice su padale, a NASDAQ je u konačnici izgubio 78% od najviše vrijednosti te pao na razinu od 1114,11 bodova. Uslijedile su tužbe zbog poslovnih praksi internet kompanija koje su graničile sa monopolima, dok je pad u realnoj ekonomiji dodatno pogoršao stanje. Povećanje outsourcinga istovremeno je povećalo nezaposlenost kompjuterskih stručnjaka i programera u Sjedinjenim Američkim Državama. Svi negativni događaji doveli su do ogromnog pada povjerenja u tehnologiju i financijska tržišta, čime je započela kriza globalnih razmjera.
Nastavak članka: Dot-com slom - posljedice krize