Posljedice Duge depresije su bile brojne i globalne. Ona je ubrzala kraj Austro-Ugarskog carstva. Diljem Europe proširila se nestabilnost, a međunarodni odnosi su se pogoršali. Sljedeća dva desetljeća svijet je osjećao posljedice krize koja je potresla ekonomije. Zemlje su se pokušale prilagoditi novim okolnostima uvođenjem novih zakona od kojih su se brojni pokazali štetnim. Odustajanje od politika slobodne trgovine dovelo je do jačanja protekcionizma, koji je eskalirao u desetogodišnjem ratu trgovinskim tarifama između Italije i Francuske. U područjima najteže pogođenima krizom radnici su organizirali štrajkove protiv nacionalnih vlada. Cijene žita, pamuka, željeza i drugih roba pale su drastično negativno utječući na industriju i poljoprivredu. Nekretninski špekulativni mjehur se raspuknuo i stvorio čitavu vojsku beskućnika. Iako je pogodila gotovo sve europske zemlje u različitom obujmu, posljedice su ostale jake sve do kraja 19. stoljeća.
U Sjedinjenim Američkim Državama u toku krize propalo je više od 100.000 kompanija. Izgradnja željeznica je bila značajno usporena zbog činjenice da su investitori izgubili povjerenje u bilo kakav daljnji rast. Negativne posljedice osjetile su se kroz pad u građevinarstvu i proizvodnji. Masovna nezaposlenost potakla je demonstracije i štrajkove diljem zemlje. Na vrhuncu krize nezaposlenost je dosegla 14%. Tisuće nezaposlenih su 1874. godine izašli na ulice u New Yorku, čime su ostale zabilježene kao najveće demonstracije u povijesti grada. Prvi opći štrajk počeo je 1877. godine kada su poslodavci željezničke kompanije Baltimore i Ohio pokušali po drugi put srezati plaće. Nasilni prosvjedi i sukobi sa policijom su uslijedili, a štrajk se proširio na ostatak zemlje. Ljudi koji su izgubili životne ušteđevine u financijskoj panici bili su također uništeni. Neki su izražavali jake emocije kroz tugu ili gnjev, dok su drugi postali euforični. Nažalost, nije postojala baš nikakva mogućnost da povrate gubitke. Sve je to stvorilo snažni antagonizam između radnika i voditelja industrija, te animozitet prema bankarstvu i proizvodnji. Kroz sljedećih nekoliko desetljeća ovaj rascjep se povećao, što se očitovalo čestim građanskim nemirima. Padu ekonomije značajno je pridonio pad cijena pamuka. Osim poljoprivrede, sektori izrazito pogođeni krizom bili su proizvodnja, graditeljstvo i željeznice. Između 1873. i 1878. godine, ukupna kilometraža položenih željeznica se skoro uopće nije promjenila. Tek poslije 1878. započeo je pravi oporavak sa ponovnom ekspanzijom željeznica i izvrsnom poljoprivrednom sezonom. Uspostavom povjerenja u sustav došlo je do povratka ulagača u dionice, koje su počele lagano rasti. U sljedeće četiri godine broj kilometara novoizgrađenih pruga se učetverostručio. Pravi oporavak građevine započeo je 1879. godine, kada je nezaposlenost pala za više od 2,5%. Uskoro je slijedila nova era prosperiteta, koja je također završila novom krizom. 
Nema komentara:
Objavi komentar