Prikazani su postovi s oznakom Duga depresija 1873. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Duga depresija 1873. Prikaži sve postove

subota, 1. listopada 2011.

Duga depresija iz 1873 - posljedice krize

Posljedice Duge depresije su bile brojne i globalne. Ona je ubrzala kraj Austro-Ugarskog carstva. Diljem Europe proširila se nestabilnost, a međunarodni odnosi su se pogoršali. Sljedeća dva desetljeća svijet je osjećao posljedice krize koja je potresla ekonomije. Zemlje su se pokušale prilagoditi novim okolnostima uvođenjem novih zakona od kojih su se brojni pokazali štetnim. Odustajanje od politika slobodne trgovine dovelo je do jačanja protekcionizma, koji je eskalirao u desetogodišnjem ratu trgovinskim tarifama između Italije i Francuske. U područjima najteže pogođenima krizom radnici su organizirali štrajkove protiv nacionalnih vlada. Cijene žita, pamuka, željeza i drugih roba pale su drastično negativno utječući na industriju i poljoprivredu. Nekretninski špekulativni mjehur se raspuknuo i stvorio čitavu vojsku beskućnika. Iako je pogodila gotovo sve europske zemlje u različitom obujmu, posljedice su ostale jake sve do kraja 19. stoljeća.

U Sjedinjenim Američkim Državama u toku krize propalo je više od 100.000 kompanija. Izgradnja željeznica je bila značajno usporena zbog činjenice da su investitori izgubili povjerenje u bilo kakav daljnji rast. Negativne posljedice osjetile su se kroz pad u građevinarstvu i proizvodnji. Masovna nezaposlenost potakla je demonstracije i štrajkove diljem zemlje. Na vrhuncu krize nezaposlenost je dosegla 14%. Tisuće nezaposlenih su 1874. godine izašli na ulice u New Yorku, čime su ostale zabilježene kao najveće demonstracije u povijesti grada. Prvi opći štrajk počeo je 1877. godine kada su poslodavci željezničke kompanije Baltimore i Ohio pokušali po drugi put srezati plaće. Nasilni prosvjedi i sukobi sa policijom su uslijedili, a štrajk se proširio na ostatak zemlje. Ljudi koji su izgubili životne ušteđevine u financijskoj panici bili su također uništeni. Neki su izražavali jake emocije kroz tugu ili gnjev, dok su drugi postali euforični. Nažalost, nije postojala baš nikakva mogućnost da povrate gubitke. Sve je to stvorilo snažni antagonizam između radnika i voditelja industrija, te animozitet prema bankarstvu i proizvodnji. Kroz sljedećih nekoliko desetljeća ovaj rascjep se povećao, što se očitovalo čestim građanskim nemirima. Padu ekonomije značajno je pridonio pad cijena pamuka. Osim poljoprivrede, sektori izrazito pogođeni krizom bili su proizvodnja, graditeljstvo i željeznice. Između 1873. i 1878. godine, ukupna kilometraža položenih željeznica se skoro uopće nije promjenila. Tek poslije 1878. započeo je pravi oporavak sa ponovnom ekspanzijom željeznica i izvrsnom poljoprivrednom sezonom. Uspostavom povjerenja u sustav došlo je do povratka ulagača u dionice, koje su počele lagano rasti. U sljedeće četiri godine broj kilometara novoizgrađenih pruga se učetverostručio. Pravi oporavak građevine započeo je 1879. godine, kada je nezaposlenost pala za više od 2,5%. Uskoro je slijedila nova era prosperiteta, koja je također završila novom krizom.

petak, 30. rujna 2011.

Duga depresija iz 1873 - uspon i pad


No kako se zbilja razvila Duga depresija? Optimizam je gurao cijene dionica na sve više razine u središnjoj Europi te je u jednom trenutku strah od potencijalnog pada kulminirao u padu Bečke burze u travnju 1873. Stvarni kolaps Bečke burze je bio toliko intenzivan da je trgovanje zatvoreno na par dana, kad se činilo da je panika popustila odnosno da je bar ograničena samo na Austro-Ugarsku monarhiju. Ipak, pokazalo se da panika ne poznaje granice kad je u rujnu došla na američke burze. Bankrotom željezničke kompanije Northern Pacific propala je bankarska kuća Jay Cooke koja je financirala njezin razvoj skupljajući velike svote novca kroz izdanja obveznica. Naime, nakon dovršenja transkontinentalne pruge poslovni krugovi i političari su bili toliko zadovoljni početnim uspjehom da su odmah zatražili izgradnju nove, nazvane Northern Pacific. Zbog pogoršanih ekonomskih uvjeta bankarska kuća Jay Cooke nije bila u stanju prikupiti potrebna sredstva. Investitori su bili zabrinuti zbog prekomjerne izgradnje pruga, čime je nastala ogromna konkurencija na tržištu. Špekulanti su također nevoljko davali svoj kapital budući da je većina bila svjesna nepovoljnih okolnosti. Kako bilo, kompaniji Northern Pacific dano je oko 160.000 km2 javne zemlje na zapadu i Jay Cooke se obvezao prikupiti 100.000.000 dolara kapitala za kompaniju. Nakon što se pokazalo da izdanje obveznica neće biti prodano u dovoljnoj mjeri, banka je propala zajedno sa nekolicinom manjih banaka koje su slijedile istu ulagačku strategiju.

Objava u dnevnim novinama ujutro je donekle pripremila javnost na nedaće koje su uslijedile, a brojni ulagači su se odmah odlučili na povlačenje sredstava kako bi se zaštitili od gubitaka. Ipak, većina je procijenila kako je pad privremene prirode i zbog pohlepe ostala u dionicama. Prvi ozbiljni znak problema bila je službena objava burze koja je kratko ustvrdila kako kuća Jay Cooke je zaustavila sva daljnja plaćanja. Brokeri su ostali u šoku, te je ubrzo nastala prava trka do glavnih investicijskih kuća kako bi ih obavijestili o propasti. Širenje vijesti je bilo munjevito, a stotine ljudi su počele dolaziti brokerima sa nalozima za hitnu prodaju svih dionica. Pad je bio dramatičan, jer su nedugo potom investicijske kuće zatražile pokriće od klijenata koji su trgovali na kredit, a većina ih nije mogla pokriti svoje obveze. Time se stvar dodatno pogoršala budući da su mogli doći do sredstava jedino prodajom dionica pošto poto. Sljedeće jutro gubitci su postali činjenica, dok je panika harala burzom. U pokušaju smirivanja panike, bankari su zatvorili burzu u New Yorku na deset dana.

Financijski problemi nisu zaobišli ni Europu. Druga panika je uslijedila na Bečkoj burzi, a diljem kontinenta počele su propadati kompanije. Duga depresija pogodila je razne zemlje u drugačijim intenzitetu i u različitim vremenskim periodima. U Mađarskoj, panika iz 1873. godine je posve obustavila gradnju željeznicu. Talijanska ekonomija je osjetila krizu kroz povlačenje kapitala stranih ulagača, pogotovo francuskih. To se kasnije odrazilo kroz pogoršanje odnosa sa Francuskom u ratu trgovinskim tarifama, koji je počeo 1887. i trajao deset godina. Ujedinjeno Kraljevstvo je u 19. stoljeću doživjelo neki oblik krize u svakom desetljeću, ali suprotno svim očekivanjima negativne posljedice Duge depresije su ga gotovo posve obišle. Najgore posljedice krize osjetila je Francuska, koja se već ranije lomila pod teretom plaćanja ratne odštete u iznosu od 200 milijuna franaka Njemačkoj. Francuzi su se opredijelili za politiku namjerne deflacije za vrijeme otplate odštete, što je dodatno narušilo životni standard. Burza u Parizu doživjela je slom 1882. godine, a posljednji udarac ekonomiji zadale su bolesti koje su zadesile vinsku industriju i industriju svile.

Nastavak članka: Duga depresija iz 1873 - posljedice krize

četvrtak, 29. rujna 2011.

Duga depresija iz 1873 - početne okolnosti

Duga depresija je bila prva globalna ekonomska kriza zabilježena u povijesti, te se dogodila davne 1873. godine. Sve je počelo jakim građevinskim razvojem Europe, kada su se u europskim metropolama poput Beča, Pariza i Berlina izgrađivale privatne kuće, javne i kulturne ustanove, te brojni drugi objekti. Oni su bili vodeći gradovi u Europi sa dominirajućim financijskim tržištima. Rast je nedugo zatim prerastao u nekretninski špekulativni mjehur temeljen na hipotekama. Zvuči poznato, jelda? Pa, tada su hipoteke bile lako dostupne i velike britanske banke su rado djelile velike kredite građevinskim firmama, ali i pojedincima koji su željeli kupiti kuće. Izvođači radova su sukladno uvjetima na tržištu radili još više građevina te se kredit mogao dobiti sa nedovršenom kućom kao osiguranjem. Korijeni depresije u Europi leže također u Francusko-Pruskom ratu iz 1870. godine, koji je nanio značajnu štetu francuskoj ekonomiji i prisilio ju da plaćanje ogromne ratne odštete Njemačkoj. Sve europske ekonomije imale su svoje mane, koje su isplivale u različitim periodima. Neriješeni međunarodni odnosi u kombinaciji sa negativnim ekonomskim kretanjima pokazali su se kao savršen recept za krizu.

U Sjedinjenim Američkim Državama ekonomija je bujala na razvoju željeznica. Nakon Građanskog rata, zemlja je zahtijevala obnovu, tako da je došlo do općeg povećanja izgradnje objekata. Željeznice su se gradile rekordnom brzinom, povezujući gradove i u potrazi za novim bogatstvima. Uspostavile su se brojne nove trgovačke rute, te su ljudi tog vremena smatrali da dolazi višegodišnja era blagostanja. Dućani su bili puni kupaca, a cijene roba su kontinuirano rasle. Nekoliko željezničkih kompanija zajedno sa bankama uzrokovalo je krizu zlorabeći loše napisane državne zakone i posve krivom procjenom tržišnog trenutka. Građani su skoro počeli vjerovati kako je rast neograničen, dok im slom burze 1873. godine nije razbio sve iluzije i započeo Dugu depresiju. Slaba karika bila je velika i poštovana bankarska kompanija Jay Cooke, koja je odigrala važnu ulogu u financiranju građanskog rata kroz prodaju državnih obveznica farmerima i radnicima. Nakon rata počeli su se baviti financiranjem obnove, prvenstveno kroz kreditiranje željeznica. U godinama između kraja rata i propasti kompanije, postavljeno je preko 35.000 milja novih tračnica te je željeznička industrija postala vodeći kreator novih radnih mjesta. U nekom smislu, možemo reći da su financijska tržišta i željeznice zajedno odrasle. Ali taj rast je doživio novi udarac kad je 18. rujna 1873. godine bankrotirala željeznička kompanija Northern Pacific.

Nastavak članka: Duga depresija iz 1873 - uspon i pad