Prikazani su postovi s oznakom ekonomija. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom ekonomija. Prikaži sve postove

petak, 20. siječnja 2012.

Referendum o EU


Ovih dana dana smo bombardirani od strane medija kampanjom za pristupanje Europskoj uniji. Domaći političari vladajuće stranke i oporbe na svakom koraku naglašavaju važnost Unije. Povod tome je referendum koji će se održati 22. siječnja i na kojem će se građani izjasniti za ili protiv. Pitanje na koje će hrvatski državljani s biračkim pravom odgovarati glasi "Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?". Sa stajališta nacionalne štednje pristupanje europskoj zajednici neće donijeti neke trenutačne promjene, naš bankarski sustav je stabilan i situacija bi se mogla promjeniti utoliko što će neke europske banke možda potražiti svoju priliku u Hrvatskoj. Gospodarstvo će profitirati od ukidanja carina, a zauzvrat će se dio suvereniteta prenijeti na nadnacionalna europska tijela. Mobilnost ljudi, roba, usluga i kapitala bi nam mogla ići u prilog ovisno o sposobnosti institucija da programe približe građanima. Financiranje države bi trebalo biti nešto lakše, ionako naši problemi ne leže unutar financiranja nego unutar potrošnje sredstava, o čemu je bilo riječi u nedavnom postu o bolnim rezovima. Sve u svemu, svatko mora za sebe promisliti kako će glasati. Referendum je odlična prilika da iskažete svoje mišljenje :)

četvrtak, 5. siječnja 2012.

Nova 2012. i štednja


Sve najbolje u 2012. godini, što više novaca za oročavanje i još veće kamate na štednju. A naravno, sa privatne strane želim Vam  ljubav, sreću i zdravlje. Kako stvari stoje pred nama je ponovo turbulentna godina, u kojoj će se nesumnjivo načeti brojne važne ekonomske teme. :)

Od osnutka ovog bloga sredinom prošle godine, članci su pregledani do trenutka pisanja čak 10.986 puta. Zaista bi se zahvalio svim čitateljima bloga, te se nadam da ćete nastaviti ovako pratiti članke i u sljedećoj godini. Što se tiče najčitanijih članaka, uvelike prednjače oni edukativni o štednji. Stanje banaka i kretanja valuta su bila dva izrazito bitna pitanja za sve hrvatske štediše prošle godine. Što je sasvim razumljivo uzmemo li u obzir situaciju sa Credo bankom i dvojbe o budućnosti eura.

Što nas očekuje u ovoj godini? Nova vlast sigurno će donijeti neke promjene, tako da ćete moći pronaći na blogu pokoji gospodarski osvrt više nego dosad. Kriza eurozone neposredno utječe na budućnosti svih nas te će zasigurno dobiti važno mjesto među temama. Uz redovito praćenje hrvatskog bankarskog sustava, sve aktualne teme vezane za štednju biti će pokrivene kao i dosad. Osim toga, pokušati ćemo vam približiti neke zanimljivosti iz svijeta financija i bankarstva. 

četvrtak, 1. prosinca 2011.

Političari, rezovi i državne uštede


Paradoksalna je činjenica kako je globalna kriza svojom pojavom prekinula neke od ustaljenih negativnih trendova u hrvatskoj ekonomiji. Država se više nije mogla jeftino zaduživati, zajedno sa njom ni državna poduzeća. S obzirom da novac više nije bio lako dostupan, korupcija se morala smanjiti na minimum kako bi poduzeća imala šansu za preživljavanje. Dok u politici put naprijed često vodi u sukobe, u životu običnih ljudi napreduje se kroz suradnju. Svaka kriza ima svoj kraj, kako smo mogli dosad vidjeti iz serije postova. Vjerojatno će za 5 godina i ova biti samo dio povijesti. No dotad treba nekako pokrenuti oporavak gospodarstva. Jedna od najčešćih parola stranaka su "bolni rezovi" ili "državne uštede", čime podrazumijevaju poduzimanje mjera za smanjenje državne potrošnje. U njih se ubrajaju plaće, mirovine, poticaji i brojne druge stvari. Prve dvije su zapravo najvažnije, jer je zbog veličine zemlje naša ekonomija usko povezana sa politikom koja vodi državne firme. Sve se to razmatra zbog problematičnog vanjskog duga većeg od 46 milijardi eura, kojim se uglavnom financirao rast ekonomije do 2007. Problem je u činjenici da sve što proizvedemo u zemlji gledano kroz BDP, jedva pokriva taj dug. A kamate na njega redovno dolaze...

Ključno pitanje za novu vlast je kada i kako se suočiti sa vanjskim dugom. Rezanje proračunskog deficita će nesumnjivo uzburkati mnoge koji o njemu ovise, istovremeno oslobađajući sredstva za druge koji ih trebaju. Čak nije toliko upitan način na koji se vanjski dug mora obuzdati, već je puno važnije pitanje tajminga. Naime, ako bi lideri i njihovi ekonomski savjetnici zaključili da treba rezati dug u trenutnoj kriznoj situaciji kada nema velike gospodarske aktivnosti, u okolnostima u kojima zemlja ionako plaća visoke kamate, značajni rezovi bi vjerojatno samo smanjili proračunske prihode (sjećamo se koliko je puta ministar financija objasnio kako se proračun puni "mrvu" slabije - a tada nije bilo praktički nikakvih rezova). Smanjenje proračunskih prihoda u ovakvoj situaciji bi čak moglo pogoršati deficit. Sa druge strane, kad ekonomija raste i krenete rezati deficit, kreditori će to prepoznati kao pozitivan znak, dobiti ćete priliku zadužiti se po nižim kamatnim stopama, a veći dio novca će se preliti u privatni sektor i investicije. Zaključak je očit, drastični rezovi bi u ovoj situaciji bili štetni. 

Metaforički rečeno, ako imate brod koji pušta vodu i polako tone, možete izbacivati vodu koliko god želite no ukoliko ne začepite pukotine - vjerojatno ćete potonuti. Na isti način treba razmišljati buduća vlada, čime može stvoriti ljudima i ekonomiji uvjete za stvaranje radnih mjesta (nižim porezima, olakšicama, poticajima poduzetništvu, rješavanjem nelikvidnosti, itd.). Zatim na red dolaze aktualna pravno-politička pitanja poput pravne sigurnosti, borbe protiv korupcije (sjajan primjer je projekt transparentnije javne nabave Marka Rakara) i u konačnici regulacija partnerstva države sa privatnim poduzećima. Možemo mirno zaključiti kako velikih rezova vjerojatno neće biti ni poslije izbora, nego samo čišćenja starih računa koji već godinama čekaju na svojih pet minuta. 

četvrtak, 25. kolovoza 2011.

Serija članaka o ekonomskim krizama


Pozdrav svima koji čitaju blog, nadam se da ste uživali i iskoristili ljeto za makar privremeni odmor. Kupanje, sunčanje, turisti, euri, sve su to stvari o kojima uvelike ovisi naša ekonomija. Prema dosadašnjim statistikama broj turista je povećan u odnosu na 2010. godinu, pa se možemo nadati da će i njihova potrošnja odgovarati tome. Kako je ljeto također vrijeme u kojem najviše trošimo, sa približivanjem jeseni dobra ideja je ponovo početi razmišljati o štednji. S obzirom na ekonomske probleme u svijetu, naročito u nama bliskoj Europi (nasilni masovni prosvjedi, padanje kreditnih rejtinga, oštri državni rezovi, rastuća nezaposlenost) sve se češće spominje drugi val krize. Takozvana kriza sa dvostrukim dnom je ponovo glavna tema časopisa i novina, strah da će se dogoditi poništavanje ovog blagog oporavka počinje ponovno biti aktualan.

Kako to utječe na hrvatsku ekonomiju? Eh, nažalost nismo zabilježili ni taj blagi oporavak koji je svijet prošao, već samo stabilizaciju pada na određenim razinama. Švicarski franak je prešavši razinu od 7 kn prijetio velikom broju ljudi koji imaju kredite sa valutnom klauzulom, te ih doveo do ruba mogućnosti otplate. Iako će dobra turistička sezona pomoći, prave reforme i dalje čekaju. Tek nakon skorašnjih izbora će se stvari zaista pokrenuti, nabolje ili nagore. Za kraj ljeta, donosimo vam jednu seriju članaka o velikim svjetskim ekonomskim krizama. Povijest se često ponavlja, a nosi vrijedne lekcije. Zbog veličine, članci će biti objavljeni u dva do tri dijela i sadržavat detaljno pojašnjenje o okolnostima pod kojim su nastale krize, samom početku krize i konačno, njezinim posljedicama. Vidimo se uskoro!

Popis članaka:
------------------------------------------------
Bankarska panika 1907: uspon i pad
Bankarska panika 1907: posljedice krize
------------------------------------------------
Panika iz 1857: početne okolnosti
Panika iz 1857: uspon i pad
Panika iz 1857: posljedice krize
------------------------------------------------
South Sea špekulativni mjehur - početne okolnosti
South Sea špekulativni mjehur - uspon i pad
South Sea špekulativni mjehur - posljedice krize
------------------------------------------------
Dot-com slom - početne okolnosti 
Dot-com slom - uspon i pad
Dot-com slom - posljedice krize
------------------------------------------------
Duga depresija iz 1873 - početne okolnosti
Duga depresija iz 1873 - uspon i pad
Duga depresija iz 1873 - posljedice krize
------------------------------------------------
Manija za tulipanima - okolnosti
Manija za tulipanima - uspon i pad
Manija za tulipanima - posljedice krize
------------------------------------------------
Panika iz 1893 - početne okolnosti
Panika iz 1893 - uspon i pad
Panika iz 1893 - posljedice krize
------------------------------------------------
Argentinska kriza - početne okolnosti
Argentinska kriza - uspon i pad
Argentinska kriza - posljedice krize
------------------------------------------------
Hipotekarna kriza - početne okolnosti
Hipotekarna kriza - uspon i pad
Hipotekarna kriza - posljedice krize
------------------------------------------------