Prikazani su postovi s oznakom Izbori. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Izbori. Prikaži sve postove

četvrtak, 5. siječnja 2012.

Nova 2012. i štednja


Sve najbolje u 2012. godini, što više novaca za oročavanje i još veće kamate na štednju. A naravno, sa privatne strane želim Vam  ljubav, sreću i zdravlje. Kako stvari stoje pred nama je ponovo turbulentna godina, u kojoj će se nesumnjivo načeti brojne važne ekonomske teme. :)

Od osnutka ovog bloga sredinom prošle godine, članci su pregledani do trenutka pisanja čak 10.986 puta. Zaista bi se zahvalio svim čitateljima bloga, te se nadam da ćete nastaviti ovako pratiti članke i u sljedećoj godini. Što se tiče najčitanijih članaka, uvelike prednjače oni edukativni o štednji. Stanje banaka i kretanja valuta su bila dva izrazito bitna pitanja za sve hrvatske štediše prošle godine. Što je sasvim razumljivo uzmemo li u obzir situaciju sa Credo bankom i dvojbe o budućnosti eura.

Što nas očekuje u ovoj godini? Nova vlast sigurno će donijeti neke promjene, tako da ćete moći pronaći na blogu pokoji gospodarski osvrt više nego dosad. Kriza eurozone neposredno utječe na budućnosti svih nas te će zasigurno dobiti važno mjesto među temama. Uz redovito praćenje hrvatskog bankarskog sustava, sve aktualne teme vezane za štednju biti će pokrivene kao i dosad. Osim toga, pokušati ćemo vam približiti neke zanimljivosti iz svijeta financija i bankarstva. 

četvrtak, 1. prosinca 2011.

Političari, rezovi i državne uštede


Paradoksalna je činjenica kako je globalna kriza svojom pojavom prekinula neke od ustaljenih negativnih trendova u hrvatskoj ekonomiji. Država se više nije mogla jeftino zaduživati, zajedno sa njom ni državna poduzeća. S obzirom da novac više nije bio lako dostupan, korupcija se morala smanjiti na minimum kako bi poduzeća imala šansu za preživljavanje. Dok u politici put naprijed često vodi u sukobe, u životu običnih ljudi napreduje se kroz suradnju. Svaka kriza ima svoj kraj, kako smo mogli dosad vidjeti iz serije postova. Vjerojatno će za 5 godina i ova biti samo dio povijesti. No dotad treba nekako pokrenuti oporavak gospodarstva. Jedna od najčešćih parola stranaka su "bolni rezovi" ili "državne uštede", čime podrazumijevaju poduzimanje mjera za smanjenje državne potrošnje. U njih se ubrajaju plaće, mirovine, poticaji i brojne druge stvari. Prve dvije su zapravo najvažnije, jer je zbog veličine zemlje naša ekonomija usko povezana sa politikom koja vodi državne firme. Sve se to razmatra zbog problematičnog vanjskog duga većeg od 46 milijardi eura, kojim se uglavnom financirao rast ekonomije do 2007. Problem je u činjenici da sve što proizvedemo u zemlji gledano kroz BDP, jedva pokriva taj dug. A kamate na njega redovno dolaze...

Ključno pitanje za novu vlast je kada i kako se suočiti sa vanjskim dugom. Rezanje proračunskog deficita će nesumnjivo uzburkati mnoge koji o njemu ovise, istovremeno oslobađajući sredstva za druge koji ih trebaju. Čak nije toliko upitan način na koji se vanjski dug mora obuzdati, već je puno važnije pitanje tajminga. Naime, ako bi lideri i njihovi ekonomski savjetnici zaključili da treba rezati dug u trenutnoj kriznoj situaciji kada nema velike gospodarske aktivnosti, u okolnostima u kojima zemlja ionako plaća visoke kamate, značajni rezovi bi vjerojatno samo smanjili proračunske prihode (sjećamo se koliko je puta ministar financija objasnio kako se proračun puni "mrvu" slabije - a tada nije bilo praktički nikakvih rezova). Smanjenje proračunskih prihoda u ovakvoj situaciji bi čak moglo pogoršati deficit. Sa druge strane, kad ekonomija raste i krenete rezati deficit, kreditori će to prepoznati kao pozitivan znak, dobiti ćete priliku zadužiti se po nižim kamatnim stopama, a veći dio novca će se preliti u privatni sektor i investicije. Zaključak je očit, drastični rezovi bi u ovoj situaciji bili štetni. 

Metaforički rečeno, ako imate brod koji pušta vodu i polako tone, možete izbacivati vodu koliko god želite no ukoliko ne začepite pukotine - vjerojatno ćete potonuti. Na isti način treba razmišljati buduća vlada, čime može stvoriti ljudima i ekonomiji uvjete za stvaranje radnih mjesta (nižim porezima, olakšicama, poticajima poduzetništvu, rješavanjem nelikvidnosti, itd.). Zatim na red dolaze aktualna pravno-politička pitanja poput pravne sigurnosti, borbe protiv korupcije (sjajan primjer je projekt transparentnije javne nabave Marka Rakara) i u konačnici regulacija partnerstva države sa privatnim poduzećima. Možemo mirno zaključiti kako velikih rezova vjerojatno neće biti ni poslije izbora, nego samo čišćenja starih računa koji već godinama čekaju na svojih pet minuta.