Objava u dnevnim novinama ujutro je donekle pripremila javnost na nedaće koje su uslijedile, a brojni ulagači su se odmah odlučili na povlačenje sredstava kako bi se zaštitili od gubitaka. Ipak, većina je procijenila kako je pad privremene prirode i zbog pohlepe ostala u dionicama. Prvi ozbiljni znak problema bila je službena objava burze koja je kratko ustvrdila kako kuća Jay Cooke je zaustavila sva daljnja plaćanja. Brokeri su ostali u šoku, te je ubrzo nastala prava trka do glavnih investicijskih kuća kako bi ih obavijestili o propasti. Širenje vijesti je bilo munjevito, a stotine ljudi su počele dolaziti brokerima sa nalozima za hitnu prodaju svih dionica. Pad je bio dramatičan, jer su nedugo potom investicijske kuće zatražile pokriće od klijenata koji su trgovali na kredit, a većina ih nije mogla pokriti svoje obveze. Time se stvar dodatno pogoršala budući da su mogli doći do sredstava jedino prodajom dionica pošto poto. Sljedeće jutro gubitci su postali činjenica, dok je panika harala burzom. U pokušaju smirivanja panike, bankari su zatvorili burzu u New Yorku na deset dana.
Financijski problemi nisu zaobišli ni Europu. Druga panika je uslijedila na Bečkoj burzi, a diljem kontinenta počele su propadati kompanije. Duga depresija pogodila je razne zemlje u drugačijim intenzitetu i u različitim vremenskim periodima. U Mađarskoj, panika iz 1873. godine je posve obustavila gradnju željeznicu. Talijanska ekonomija je osjetila krizu kroz povlačenje kapitala stranih ulagača, pogotovo francuskih. To se kasnije odrazilo kroz pogoršanje odnosa sa Francuskom u ratu trgovinskim tarifama, koji je počeo 1887. i trajao deset godina. Ujedinjeno Kraljevstvo je u 19. stoljeću doživjelo neki oblik krize u svakom desetljeću, ali suprotno svim očekivanjima negativne posljedice Duge depresije su ga gotovo posve obišle. Najgore posljedice krize osjetila je Francuska, koja se već ranije lomila pod teretom plaćanja ratne odštete u iznosu od 200 milijuna franaka Njemačkoj. Francuzi su se opredijelili za politiku namjerne deflacije za vrijeme otplate odštete, što je dodatno narušilo životni standard. Burza u Parizu doživjela je slom 1882. godine, a posljednji udarac ekonomiji zadale su bolesti koje su zadesile vinsku industriju i industriju svile.
Nastavak članka: Duga depresija iz 1873 - posljedice krize
Nema komentara:
Objavi komentar