Duga depresija iz 1873 - uspon i pad

No kako se zbilja razvila Duga depresija? Optimizam je gurao cijene dionica na sve više razine u središnjoj Europi te je u jednom trenutku strah od potencijalnog pada kulminirao u padu Bečke burze u travnju 1873. Stvarni kolaps Bečke burze je bio toliko intenzivan da je trgovanje zatvoreno na par dana, kad se činilo da je panika popustila odnosno da je bar ograničena samo na Austro-Ugarsku monarhiju. Ipak, pokazalo se da panika ne poznaje granice kad je u rujnu došla na američke burze. Bankrotom željezničke kompanije Northern Pacific propala je bankarska kuća Jay Cooke koja je financirala njezin razvoj skupljajući velike svote novca kroz izdanja obveznica. Naime, nakon dovršenja transkontinentalne pruge poslovni krugovi i političari su bili toliko zadovoljni početnim uspjehom da su odmah zatražili izgradnju nove, nazvane Northern Pacific. Zbog pogoršanih ekonomskih uvjeta bankarska kuća Jay Cooke nije bila u stanju prikupiti potrebna sredstva. Investitori su bili zabrinuti zbog prekomjerne izgradnje pruga, čime je nastala ogromna konkurencija na tržištu. Špekulanti su također nevoljko davali svoj kapital budući da je većina bila svjesna nepovoljnih okolnosti. Kako bilo, kompaniji Northern Pacific dano je oko 160.000 km2 javne zemlje na zapadu i Jay Cooke se obvezao prikupiti 100.000.000 dolara kapitala za kompaniju. Nakon što se pokazalo da izdanje obveznica neće biti prodano u dovoljnoj mjeri, banka je propala zajedno sa nekolicinom manjih banaka koje su slijedile istu ulagačku strategiju.

Objava u dnevnim novinama ujutro je donekle pripremila javnost na nedaće koje su uslijedile, a brojni ulagači su se odmah odlučili na povlačenje sredstava kako bi se zaštitili od gubitaka. Ipak, većina je procijenila kako je pad privremene prirode i zbog pohlepe ostala u dionicama. Prvi ozbiljni znak problema bila je službena objava burze koja je kratko ustvrdila kako kuća Jay Cooke je zaustavila sva daljnja plaćanja. Brokeri su ostali u šoku, te je ubrzo nastala prava trka do glavnih investicijskih kuća kako bi ih obavijestili o propasti. Širenje vijesti je bilo munjevito, a stotine ljudi su počele dolaziti brokerima sa nalozima za hitnu prodaju svih dionica. Pad je bio dramatičan, jer su nedugo potom investicijske kuće zatražile pokriće od klijenata koji su trgovali na kredit, a većina ih nije mogla pokriti svoje obveze. Time se stvar dodatno pogoršala budući da su mogli doći do sredstava jedino prodajom dionica pošto poto. Sljedeće jutro gubitci su postali činjenica, dok je panika harala burzom. U pokušaju smirivanja panike, bankari su zatvorili burzu u New Yorku na deset dana.

Financijski problemi nisu zaobišli ni Europu. Druga panika je uslijedila na Bečkoj burzi, a diljem kontinenta počele su propadati kompanije. Duga depresija pogodila je razne zemlje u drugačijim intenzitetu i u različitim vremenskim periodima. U Mađarskoj, panika iz 1873. godine je posve obustavila gradnju željeznicu. Talijanska ekonomija je osjetila krizu kroz povlačenje kapitala stranih ulagača, pogotovo francuskih. To se kasnije odrazilo kroz pogoršanje odnosa sa Francuskom u ratu trgovinskim tarifama, koji je počeo 1887. i trajao deset godina. Ujedinjeno Kraljevstvo je u 19. stoljeću doživjelo neki oblik krize u svakom desetljeću, ali suprotno svim očekivanjima negativne posljedice Duge depresije su ga gotovo posve obišle. Najgore posljedice krize osjetila je Francuska, koja se već ranije lomila pod teretom plaćanja ratne odštete u iznosu od 200 milijuna franaka Njemačkoj. Francuzi su se opredijelili za politiku namjerne deflacije za vrijeme otplate odštete, što je dodatno narušilo životni standard. Burza u Parizu doživjela je slom 1882. godine, a posljednji udarac ekonomiji zadale su bolesti koje su zadesile vinsku industriju i industriju svile.

Nastavak članka: Duga depresija iz 1873 - posljedice krize