Panika iz 1857 - posljedice krize

Investitori u kompaniju Ohio Life Insurance and Trust izgubili su sav svoj uloženi novac, te mnogi i nekretnine koje su poslužile za otplatu dugova. Pribojavajući se sličnog scenarija te uzevši u obzir padajuće profite na poljoprivrednim dobrima i oslabljenu ekonomiju, investitori u druge kompanije su povukli svoja sredstva iz dionica. Kao posljedica masivnog povlačenja sredstva iz burze, brojne kompanije su propale i tisuće radnika je postalo nezaposleno. Panika se širila gotovo podjednako brzo sa svakim novim padom burze. Svi potezi bankara doživjeli su negativne reakcije i dodatno pojačali krizu. Nesretni splet okolnosti povezao je u vrlo kratkom vremenu nekoliko značajnih događaja koji su pridonijeli krizi. Britanski investitori su povukli kapital iz američkih banaka, cijene žita su dramatično pale uzrokujući propast tisuća farmera, Rusija je prodavala pamuk ispod cijene na otvorenom tržištu čime je značajno oslabila američku industriju i konačno, proizvedena dobra su uglavnom ležala na skladištima kako ih trgovci nisu imali kome prodati. Željeznice koje su se najviše širile bile su prisiljene zatvoriti brojne neprofitabilne linije, čime je nekoliko manjih kompanija propalo. Većina kompanija je osjetila krizu preko velikih gubitaka u bilanci, otpuštanja radnika i zaustavljanja svih daljnjih investicija. Pad cijena zemlje je doveo mnoge do ruba, s obzirom da su kupovali parcele po znatno većoj vrijednosti nego što su one vrijedile u krizi. Parcele koje su bile kupovane po 1000 dolara odjednom se nisu mogle prodati ni za 10 dolara. Vlasnici su teško plaćali poreze i tisuće su prestale prijavljivati porez. Trgovina zemljištima i nekretninama se gotovo obustavila prema zapadu, a svi koji su kupovali prije krize počeli su osjećati posljedice prijašnjih visokih cijena.

Kako su bankarske institucije tog vremena poslovale sa plemenitim metalim (zlatne i srebrne kovanice umjesto papirnatog novca), gubitak tisuća tona zlata na brodu SS Central America odjeknuo je kroz financijsku zajednicu. Ministar financija Howell Cobb je ohrabrivao stavljanje velikih količina državnog zlata na tržište, ali i iskupljivanje državnih obveznica sa premijom. Na njegov nagovor, predsjednik Buchanan je predložio američkom Kongresu da odobri izdavanje novih državnih obveznica po prvi put nakon Meksičkog rata. Tek 1980tih je pronađena olupina broda na dubini od preko 2,5 km. Tona neprocjenjivog bogatstva je izronjena, uključujući najveću svjetsku zlatnu polugu i tisuće zlatnika. Do 1859. godine Sjedinjene Američke Države su polako izlazile iz krize, no oporavak je trajao tek do prvih pucnjeva u američkom građanskom ratu. Ekonomija se uskoro stabilizirala i recesija je postajala dijelom povijesti. Predsjednik Buchanan je proglasio sustav papirnatog novca glavnim uzrokom krize i odlučio povući iz upotrebe sve novčanice ispod 20 dolara. Također je preporučio svim državnim bankama da slijede primjer vlade kroz neovisni sustav ministarstva minancija. Vjerovao je da će se tim mjerama smanjiti ponuda novca u optjecaju i inflacija te dobiti vrijeme kako bi se omogućilo ponovno pokriće u zlatu. U praksi reforme su doista omogućile američkoj vladi normalniji tempo plaćanja kroz zlato, čime se smanio pritisak na banke i omogućilo polako vraćanje izgubljenog povjerenja javnosti u institucije.