Duga depresija iz 1873 - početne okolnosti

Duga depresija je bila prva globalna ekonomska kriza zabilježena u povijesti, te se dogodila davne 1873. godine. Sve je počelo jakim građevinskim razvojem Europe, kada su se u europskim metropolama poput Beča, Pariza i Berlina izgrađivale privatne kuće, javne i kulturne ustanove, te brojni drugi objekti. Oni su bili vodeći gradovi u Europi sa dominirajućim financijskim tržištima. Rast je nedugo zatim prerastao u nekretninski špekulativni mjehur temeljen na hipotekama. Zvuči poznato, jelda? Pa, tada su hipoteke bile lako dostupne i velike britanske banke su rado djelile velike kredite građevinskim firmama, ali i pojedincima koji su željeli kupiti kuće. Izvođači radova su sukladno uvjetima na tržištu radili još više građevina te se kredit mogao dobiti sa nedovršenom kućom kao osiguranjem. Korijeni depresije u Europi leže također u Francusko-Pruskom ratu iz 1870. godine, koji je nanio značajnu štetu francuskoj ekonomiji i prisilio ju da plaćanje ogromne ratne odštete Njemačkoj. Sve europske ekonomije imale su svoje mane, koje su isplivale u različitim periodima. Neriješeni međunarodni odnosi u kombinaciji sa negativnim ekonomskim kretanjima pokazali su se kao savršen recept za krizu.

U Sjedinjenim Američkim Državama ekonomija je bujala na razvoju željeznica. Nakon Građanskog rata, zemlja je zahtijevala obnovu, tako da je došlo do općeg povećanja izgradnje objekata. Željeznice su se gradile rekordnom brzinom, povezujući gradove i u potrazi za novim bogatstvima. Uspostavile su se brojne nove trgovačke rute, te su ljudi tog vremena smatrali da dolazi višegodišnja era blagostanja. Dućani su bili puni kupaca, a cijene roba su kontinuirano rasle. Nekoliko željezničkih kompanija zajedno sa bankama uzrokovalo je krizu zlorabeći loše napisane državne zakone i posve krivom procjenom tržišnog trenutka. Građani su skoro počeli vjerovati kako je rast neograničen, dok im slom burze 1873. godine nije razbio sve iluzije i započeo Dugu depresiju. Slaba karika bila je velika i poštovana bankarska kompanija Jay Cooke, koja je odigrala važnu ulogu u financiranju građanskog rata kroz prodaju državnih obveznica farmerima i radnicima. Nakon rata počeli su se baviti financiranjem obnove, prvenstveno kroz kreditiranje željeznica. U godinama između kraja rata i propasti kompanije, postavljeno je preko 35.000 milja novih tračnica te je željeznička industrija postala vodeći kreator novih radnih mjesta. U nekom smislu, možemo reći da su financijska tržišta i željeznice zajedno odrasle. Ali taj rast je doživio novi udarac kad je 18. rujna 1873. godine bankrotirala željeznička kompanija Northern Pacific.

Nastavak članka: Duga depresija iz 1873 - uspon i pad