Od Velike Depresije došle su i prošle brojne ozbiljne krize, no ova posljednja svakako zauzima mjesto u samom vrhu po posljedicama i obujmu krize. U 2007. godini došlo je do globalnog sloma svjtskih financijskih tržišta, a sve je započelo topljenjem američkog hipotekarnog tržišta. Pohlepa i prijevara koje su doprinijele nastanku Velike Depresije, ponovno su 80-tak godina kasnije prevagnule nad racionalnim očekivanjima. Višegodišnji snažni rast na američkom tržištu nekretnina doveo je do stvaranja špekulativnog mjehura koji je postao temelj hipotekarne krize. Niske kamatne stope i veliki priljevi stranog kapitala stvorili su uvjete u kojima je bilo lako dobiti kredit za kupnju kuće bez velikih garancija ili kolaterala. Ovakav model financiranja je gurao cijene nekretnina na još više razine, a postotak vlasništva nad nekretninama u Sjedinjenim Američkim Državama je dosegao povijesno visoke razine od 69,2%. Sa vremenom, u društvu se stvorilo uvjerenje kako cijene nekretnina mogu samo rasti u budućnosti. Slično kao i u Hrvatskoj, jelda? Bez obzira na veliki trošak zaduživanja sve veći broj ljudi se odlučivao na kupnju vlastite nekretnine.
U trci za profitom i menadžerskim bonusima, velike banke su popustile uobičajene stroge uvjete za dobivanje hipotekarnih kredita. Početkom 2000.-te kamatne stope na hipotekarne kredite su bile niske, pa je većina ljudi uvidjevši dugotrajni rast cijena nekretnina pomislila kako je riječ o profitabilnom ulaganju skoro bez rizika. Da bi izvukli maksimalnu vrijednost iz nekretnine u obliku gotovine, ogroman broj amerikanaca je također uzimao dodatne hipoteke. Špekulativni mjehur je rastao iz godine u godinu, ali kako svemu u životu dođe kraj, nije trebalo dugo čekati da se iluzija beskonačnog neprekinutog rasta rasprši. Kada je 2007. godine došlo do urušavanja tržišta financijskim derivatima vezanim za hipoteke, cijeli svijet je gurnut u recesiju čije posljedice osjećamo i danas.
Nastavak članka: Hipotekarna kriza - uspon i pad
Nema komentara:
Objavi komentar