Usporedba valuta

Kao šećer na kraju, koristeći iste podatke iz tablica i prethodnih analiza, posljednji grafikon jasno sugerira kolika je važnost odabira valute prilikom donošenja odluke o štednji. Tečajne razlike su uvijek prisutne i gotovo ne postoji način na koji ih možemo anulirati, stoga je najbolje pripaziti na njihova kretanja. Svaka valuta nosi svoj rizik, a burze novca su najveća i najdinamičnija tržište na svijetu. Kako se onda odlučiti? Za početak, potrebno je procjeniti koji rizik ste spremni preuzeti, tj. želite li sve štediti u jednoj valuti ili namjeravate raspodjeliti rizik na dvije ili tri valute. Nadam se da su vam dosadašnje analize na blogu pomogle u stvaranju nekakve ideje kako se pojedine valute ponašaju kroz vrijeme. Treba imati na umu kako nitko ne može predvidjeti sa sigurnošću buduća kretanja valuta, stoga je potrebno naći ravnotežu između kamate i tečajnog rizika. Klikom na sliku možete povećati grafikon.

Štednja u francima (CHF)

Među posljednjim valutama koje ćemo analizirati dolazi na red notorni švicarski franak (CHF). Poslije analize tečaja eura, dolara i funte kroz zadnjih desetak godina, preostaje pogledati kako se razvijao tečaj franka i kad je i kako točno postao glavobolja brojnih hrvatskih građana. Valutna klauzula u švicarcima je pogodila veliki broj stanovnika koji su podigli stambene ili potrošačke kredite. Poput prethodnih analiza, podaci su promatrani na godišnjoj i mjesečnoj razini. Svi korišteni podaci preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su relevantni za cijelu zemlju. Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Iz donjeg grafikona vidljivo je kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja švicarskog franka od 2000. godine do kraja 2011. Kad jednom pogledamo grafikon lako je razabrati zašto se veliki broj hrvatskih građana pred nekoliko godina odlučio za valutnu klauzulu u francima. Čak sedam godina kao valuta je nudio stabilnost, te padom vrijednosti omogućavao špekulativnu zaradu na tečajnim razlikama. Glavna karakteristika franka kao valute je bila sigurnost, ponajviše zbog jake veze Švicarske i zlata. S obzirom kako su se stvari razvijale kroz zadnjih nekoliko godina, teško da takva tvrdnja može opstati u budućnosti.

Otprilike jednakim tempom kojim je do 2007. švicarski franak stagnirao ili padao u vrijednosti, posljednjih pet godina raste. Iz grafa možemo zamjetiti točno o kolikoj je promjeni riječ - sa početne razine od 4,5 kuna za franak u siječnju 2007. godine tečaj je narastao na 6,23 kune za franak u 2012. godini, stvarajući pomak od 38%. Svi klijenti banaka sa kreditima vezanim valutnom klauzulom su dakako prvi osjetili taj rast. Sa druge strane, oni koji su štedili u francima unatoč u pravilu nižim kamatnim stopama su znatno profitirali na tečajnim razlikama. 

Kao autor bloga, smatram da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora. 

Štednja u stranoj valuti (CHF,GBP)

Euro i američki dolar su dvije valute koje se najčešće koriste za štednju, no nikako nisu jedine. Njihovu kratku analizu možemo vidjeti u prethodnom postu, a sada ćemo se skoncentrirati na druge rijeđe korištene valute poput britanske funte (GBP) i švicarskog franka (CHF). Funta je oduvijek bila zanimljiva zbog svoje snage u odnosu na kunu, bilo zbog špekulacije sa kretanjem tečaja ili zbog istovremene jake povezanosti engleskog gospodarstva sa američkom i europskom ekonomijom. S druge strane, franak je bio na glasu kao relativno mirna i stabilna valuta, oličenje švicarske učinkovitosti i ekonomije. Danas mnoge hrvate boli glava kad čuju već sam naziv valute. Jesu li stvari doista kakvima se čine? Pogledajmo malo statistiku i grafikone napravljene prema bazi podataka od HNB-a.

Švicarski franak je očito sa zaslugom nekada stekao svoju reputaciju, kao što vidimo iz grafikona gore. Mjesečne oscilacije prosjeka srednjeg deviznog tečaja su male i gotovo čine ravnu crtu. Također je jasno vidljivo zašto je danas mnogima franak trn u oku jer praktički u posljednje četiri godine podjednako stabilno raste preko 25%. Svi koji posjeduju kredite za nekretninu ili auto sa valutnom klauzulom za franak ovo itekako dobro znaju.

Na godišnjoj razini prosjeka srednjih deviznih tečajeva vidimo da je dugoročno gledano franak prilično volotilan. Naravno da je bio poželjan za valutnu klauzulu kredita kad je imao trend pada od skoro 5 godina, ali iz grafa možemo vidjeti kako je sve to svojim kretanjem nadoknadio i premašio u još kraćem roku.

Već prvi pogled na grafikon otkriva kako snažna britanska funta više nije toliko snažna. Gledajući godišnje prosjeke srednjeg deviznog tečaja shvaćamo koliki je zapravo pad, sa preko 12 kuna za funtu na 8 kuna što predstavlja pad veći od 30%. Bez da ulazimo u ekonomske razloge zašto su stvari tako loše po funtu, dovoljno je zaključiti kako na tečajne razlike uvijek treba paziti. U dugom roku nas mogu značajno koštati, a funta je ponajbolji primjer.

Na mjesečnom grafikonu srednjeg deviznog tečaja funte vidimo gotovo istu stvar. Polagani kontinuirani trend pada uz pojačavanje u 2007. godini. Dokad će trajati ovaj pad, koji će ga događaj preokrenuti i kada ne možemo znati. No kako nijedan rast ne može trajati vječno, isto tako ne može ni jedan pad.