Štednja u eurima (EUR)

Od brojnih tema vezanih za osnove štednje koje smo obradili prošle godine, jedna od najčitanijih je bila upravo odabir valute (EUR i USD, CHF i GBP) u kojoj je poželjno štediti. Kao autor bloga, ostajem pri stavu da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Kako bi pobliže razumjeli kretanja tečajeva, u ovoj analizi će biti stavljeni podaci na godišnjoj razini i na mjesečnoj razini. Svi korišteni podaci preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su referentni za cijelu zemlju. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora. Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Na grafikonu ispod je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja EUR od 2000. godine. Iz slike se vidi kako je euro još uvijek nije dosegao razine koje je imao tada, već kako uz povremene oscilacije pada do 2008. godine. U središtu krize kreće promjena trenda, te euro bilježi lagani rast od 2,9% do kraja 2011. Glavna karakteristika valute je stabilnost, koju HNB drži u rasponu između 7 i 7,7 ili točnije unutar 10%. Upravo spomenuta stabilnost tečaja je osnovni razlog zašto banke nude česte akcije za štednju u eurima, uz kvalitetnu kamatnu stopu.

Pogledamo li kretanje tečaja eura u zadnjih 5 godina na mjesečnoj razini, možemo vidjeti da su oscilacije (iako relativno male) dosta česte i brze. Nakon jednog eksplozivnog rasta u žaru krize kada se većina domaćih štediša pobojala za stabilnost nacionalne valute, od sredine 2009. do sredine 2010. godine euro prolazi kroz jednu fazu konsolidacije. U ljeto 2010. kreće postepeni trend rasta valute koji se nastavlja do danas.

Štednja u stranoj valuti (CHF,GBP)

Euro i američki dolar su dvije valute koje se najčešće koriste za štednju, no nikako nisu jedine. Njihovu kratku analizu možemo vidjeti u prethodnom postu, a sada ćemo se skoncentrirati na druge rijeđe korištene valute poput britanske funte (GBP) i švicarskog franka (CHF). Funta je oduvijek bila zanimljiva zbog svoje snage u odnosu na kunu, bilo zbog špekulacije sa kretanjem tečaja ili zbog istovremene jake povezanosti engleskog gospodarstva sa američkom i europskom ekonomijom. S druge strane, franak je bio na glasu kao relativno mirna i stabilna valuta, oličenje švicarske učinkovitosti i ekonomije. Danas mnoge hrvate boli glava kad čuju već sam naziv valute. Jesu li stvari doista kakvima se čine? Pogledajmo malo statistiku i grafikone napravljene prema bazi podataka od HNB-a.

Švicarski franak je očito sa zaslugom nekada stekao svoju reputaciju, kao što vidimo iz grafikona gore. Mjesečne oscilacije prosjeka srednjeg deviznog tečaja su male i gotovo čine ravnu crtu. Također je jasno vidljivo zašto je danas mnogima franak trn u oku jer praktički u posljednje četiri godine podjednako stabilno raste preko 25%. Svi koji posjeduju kredite za nekretninu ili auto sa valutnom klauzulom za franak ovo itekako dobro znaju.

Na godišnjoj razini prosjeka srednjih deviznih tečajeva vidimo da je dugoročno gledano franak prilično volotilan. Naravno da je bio poželjan za valutnu klauzulu kredita kad je imao trend pada od skoro 5 godina, ali iz grafa možemo vidjeti kako je sve to svojim kretanjem nadoknadio i premašio u još kraćem roku.

Već prvi pogled na grafikon otkriva kako snažna britanska funta više nije toliko snažna. Gledajući godišnje prosjeke srednjeg deviznog tečaja shvaćamo koliki je zapravo pad, sa preko 12 kuna za funtu na 8 kuna što predstavlja pad veći od 30%. Bez da ulazimo u ekonomske razloge zašto su stvari tako loše po funtu, dovoljno je zaključiti kako na tečajne razlike uvijek treba paziti. U dugom roku nas mogu značajno koštati, a funta je ponajbolji primjer.

Na mjesečnom grafikonu srednjeg deviznog tečaja funte vidimo gotovo istu stvar. Polagani kontinuirani trend pada uz pojačavanje u 2007. godini. Dokad će trajati ovaj pad, koji će ga događaj preokrenuti i kada ne možemo znati. No kako nijedan rast ne može trajati vječno, isto tako ne može ni jedan pad.



Štednja u stranoj valuti (EUR, USD)

Jedno od najčešćih pitanja vezanih za štednju jest u kojoj valuti štediti. Odmah treba napomenuti kako nema ispravnog odgovora, svatko mora za sebe pronaći najprikladniji izbor. Nekome će zbog kredita u švicarskim francima najbolje odgovarati franak, drugi će zbog većih kamata preferirati kune, treći će radi stabilnosti svoju štednju držati u eurima, itd. Zato ćemo u narednom ukratko pokazati koje su razlike među valutama i njihova kretanja kroz zadnjih par godina.  Podaci korišteni u analizi mogu se naći na stranicama HNB-a, pod tablicom godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke. Za promatrano razdoblje ćemo uzeti zadnjih 10 godina, dakle od 2000. Dvije najčešće korištene strane valute su Euro (EUR) i američki dolar (USD), a osim njih odvojeno ćemo analizirati britansku funtu (GBP) i švicarski franak (CHF).

Počnimo sa Eurom, na grafikonu je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja EUR. Iz slike se jasno vidi kako je euro u trendu pada već niz godina, iako relativno malog jer se stabilno drži u rasponu između 7 i 7,7. S obzirom na česte akcije banaka vezanih za štednju u eurima, za one koji traže više kamate i stabilnost tečaja euro je vrlo kvalitetan odabir. 

Bez obzira što se u dugom roku čini vrlo stabilnom valutom, u kraćim razdobljima euro također se zna snažnije kretati. Detaljniji grafikon koji jasno pokazuje mjesečne prosjeke srednjeg deviznog tečaja eura prema HNB-u možemo vidjeti na slici ispod.

Dolar je najpoznatija svjetska valuta, ujedno i najzastupljenija u međunarodnoj trgovini. Njegova se vrijednost kreće u punom širem rasponu od eura, te možemo vidjeti pad od iznad 8 kuna za dolar na 5 (otprilike 40%). Treba napomenuti da se iz grafikona godišnjih prosjeka središnjeg deviznog tečaja dolara vidi kako zadnje dvije godine postoje naznake trenda rasta. 

Promatramo li kretanje dolara na još preciznijem grafikonu mjesečnih prosjeka središnjeg deviznog tečaja možemo lako uočiti trend pada, kao oscilacije između 5 i 6 koje bi mogle predstavljati promjenu trenda u uzlazni ili barem stabiliziranje na trenutnim razinama na još neko vrijeme. Kamate na dolar su u pravilu manje, te se isplati potruditi naći banku koja će vam dati zadovoljavajuće uvjete. 

Svi tečajevi variraju, zato uzmite sve elemente u obzir pri odluci o štednji.