Štednja u francima (CHF)

Među posljednjim valutama koje ćemo analizirati dolazi na red notorni švicarski franak (CHF). Poslije analize tečaja eura, dolara i funte kroz zadnjih desetak godina, preostaje pogledati kako se razvijao tečaj franka i kad je i kako točno postao glavobolja brojnih hrvatskih građana. Valutna klauzula u švicarcima je pogodila veliki broj stanovnika koji su podigli stambene ili potrošačke kredite. Poput prethodnih analiza, podaci su promatrani na godišnjoj i mjesečnoj razini. Svi korišteni podaci preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su relevantni za cijelu zemlju. Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Iz donjeg grafikona vidljivo je kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja švicarskog franka od 2000. godine do kraja 2011. Kad jednom pogledamo grafikon lako je razabrati zašto se veliki broj hrvatskih građana pred nekoliko godina odlučio za valutnu klauzulu u francima. Čak sedam godina kao valuta je nudio stabilnost, te padom vrijednosti omogućavao špekulativnu zaradu na tečajnim razlikama. Glavna karakteristika franka kao valute je bila sigurnost, ponajviše zbog jake veze Švicarske i zlata. S obzirom kako su se stvari razvijale kroz zadnjih nekoliko godina, teško da takva tvrdnja može opstati u budućnosti.

Otprilike jednakim tempom kojim je do 2007. švicarski franak stagnirao ili padao u vrijednosti, posljednjih pet godina raste. Iz grafa možemo zamjetiti točno o kolikoj je promjeni riječ - sa početne razine od 4,5 kuna za franak u siječnju 2007. godine tečaj je narastao na 6,23 kune za franak u 2012. godini, stvarajući pomak od 38%. Svi klijenti banaka sa kreditima vezanim valutnom klauzulom su dakako prvi osjetili taj rast. Sa druge strane, oni koji su štedili u francima unatoč u pravilu nižim kamatnim stopama su znatno profitirali na tečajnim razlikama. 

Kao autor bloga, smatram da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora. 

Štednja u funtama (GBP)

Poslije analize tečaja eura i dolara kroz zadnjih desetak godina, dolazimo do godinama čuvene britanske funte (GBP). Predstavlja jednu od vodećih europskih ekonomija sa vlastitom monetarnom politikom, čime se funta svrstala uz bok švicarskom franku kao alternativa eurima. Poput ranije analize, podaci su promatrani na godišnjoj i mjesečnoj razini. Svi podaci korišteni u analizi preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su relevantni za cijelu zemlju. Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Iz donjeg grafikona vidljivo je kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja britanske funte od 2000. godine do kraja 2011. Smjer kretanja tečaja, tj. trend pada se ističe u prvom planu - vidljivo je slabljenje tradicionalno jake funte prije krize dok se držala na razinama iznad 10 kuna za funtu, te ubrzano padanje u zadnje četiri godine. Glavna karakteristika funte kao valute je snaga u odnosu na druge valute. Engleska centralna banka redovito motri i utječe na kretanje, no njene stabilne i predvidljive politike stvaraju povjerenje u valutu. Na našem tržištu štednja u funtama nije toliko istaknuta, iako u inozemstvu funta uživa znatno više kamate.

Posljednjih pet godina kretanja tečaja britanske funte obilježeno je krizom i drastičnim padom tečaja. Od razine preko 12 kuna za funtu u svega dvije godine došla je do 8 kuna, ukupno stvarajući pad veći od 30%. Zadnje tri godine vidljiv je kratkoročni prestanak pada i stabilizacija. Razina od 8 kuna postala je potpora i postoje naznake kako ponovo kreće lagani trend rasta u narednom razdoblju.

Kao autor bloga, smatram da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora. 

Štednja u stranoj valuti (CHF,GBP)

Euro i američki dolar su dvije valute koje se najčešće koriste za štednju, no nikako nisu jedine. Njihovu kratku analizu možemo vidjeti u prethodnom postu, a sada ćemo se skoncentrirati na druge rijeđe korištene valute poput britanske funte (GBP) i švicarskog franka (CHF). Funta je oduvijek bila zanimljiva zbog svoje snage u odnosu na kunu, bilo zbog špekulacije sa kretanjem tečaja ili zbog istovremene jake povezanosti engleskog gospodarstva sa američkom i europskom ekonomijom. S druge strane, franak je bio na glasu kao relativno mirna i stabilna valuta, oličenje švicarske učinkovitosti i ekonomije. Danas mnoge hrvate boli glava kad čuju već sam naziv valute. Jesu li stvari doista kakvima se čine? Pogledajmo malo statistiku i grafikone napravljene prema bazi podataka od HNB-a.

Švicarski franak je očito sa zaslugom nekada stekao svoju reputaciju, kao što vidimo iz grafikona gore. Mjesečne oscilacije prosjeka srednjeg deviznog tečaja su male i gotovo čine ravnu crtu. Također je jasno vidljivo zašto je danas mnogima franak trn u oku jer praktički u posljednje četiri godine podjednako stabilno raste preko 25%. Svi koji posjeduju kredite za nekretninu ili auto sa valutnom klauzulom za franak ovo itekako dobro znaju.

Na godišnjoj razini prosjeka srednjih deviznih tečajeva vidimo da je dugoročno gledano franak prilično volotilan. Naravno da je bio poželjan za valutnu klauzulu kredita kad je imao trend pada od skoro 5 godina, ali iz grafa možemo vidjeti kako je sve to svojim kretanjem nadoknadio i premašio u još kraćem roku.

Već prvi pogled na grafikon otkriva kako snažna britanska funta više nije toliko snažna. Gledajući godišnje prosjeke srednjeg deviznog tečaja shvaćamo koliki je zapravo pad, sa preko 12 kuna za funtu na 8 kuna što predstavlja pad veći od 30%. Bez da ulazimo u ekonomske razloge zašto su stvari tako loše po funtu, dovoljno je zaključiti kako na tečajne razlike uvijek treba paziti. U dugom roku nas mogu značajno koštati, a funta je ponajbolji primjer.

Na mjesečnom grafikonu srednjeg deviznog tečaja funte vidimo gotovo istu stvar. Polagani kontinuirani trend pada uz pojačavanje u 2007. godini. Dokad će trajati ovaj pad, koji će ga događaj preokrenuti i kada ne možemo znati. No kako nijedan rast ne može trajati vječno, isto tako ne može ni jedan pad.



Štednja u stranoj valuti (EUR, USD)

Jedno od najčešćih pitanja vezanih za štednju jest u kojoj valuti štediti. Odmah treba napomenuti kako nema ispravnog odgovora, svatko mora za sebe pronaći najprikladniji izbor. Nekome će zbog kredita u švicarskim francima najbolje odgovarati franak, drugi će zbog većih kamata preferirati kune, treći će radi stabilnosti svoju štednju držati u eurima, itd. Zato ćemo u narednom ukratko pokazati koje su razlike među valutama i njihova kretanja kroz zadnjih par godina.  Podaci korišteni u analizi mogu se naći na stranicama HNB-a, pod tablicom godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke. Za promatrano razdoblje ćemo uzeti zadnjih 10 godina, dakle od 2000. Dvije najčešće korištene strane valute su Euro (EUR) i američki dolar (USD), a osim njih odvojeno ćemo analizirati britansku funtu (GBP) i švicarski franak (CHF).

Počnimo sa Eurom, na grafikonu je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja EUR. Iz slike se jasno vidi kako je euro u trendu pada već niz godina, iako relativno malog jer se stabilno drži u rasponu između 7 i 7,7. S obzirom na česte akcije banaka vezanih za štednju u eurima, za one koji traže više kamate i stabilnost tečaja euro je vrlo kvalitetan odabir. 

Bez obzira što se u dugom roku čini vrlo stabilnom valutom, u kraćim razdobljima euro također se zna snažnije kretati. Detaljniji grafikon koji jasno pokazuje mjesečne prosjeke srednjeg deviznog tečaja eura prema HNB-u možemo vidjeti na slici ispod.

Dolar je najpoznatija svjetska valuta, ujedno i najzastupljenija u međunarodnoj trgovini. Njegova se vrijednost kreće u punom širem rasponu od eura, te možemo vidjeti pad od iznad 8 kuna za dolar na 5 (otprilike 40%). Treba napomenuti da se iz grafikona godišnjih prosjeka središnjeg deviznog tečaja dolara vidi kako zadnje dvije godine postoje naznake trenda rasta. 

Promatramo li kretanje dolara na još preciznijem grafikonu mjesečnih prosjeka središnjeg deviznog tečaja možemo lako uočiti trend pada, kao oscilacije između 5 i 6 koje bi mogle predstavljati promjenu trenda u uzlazni ili barem stabiliziranje na trenutnim razinama na još neko vrijeme. Kamate na dolar su u pravilu manje, te se isplati potruditi naći banku koja će vam dati zadovoljavajuće uvjete. 

Svi tečajevi variraju, zato uzmite sve elemente u obzir pri odluci o štednji.