Stanje banaka u RH - 2011

Nakon par uvodnih članaka o zanimljivostima (najveći štediša na svijetu) i trendovima u svijetu (kriza eura, islamsko bankarstvo), vrijeme je za povratak u domaću stvarnost. Prošlu godinu je obilježilo nekoliko značajnih događaja poput zatvaranja Credo banke i straha od raspada eura. Negativne vijesti su uspjele donekle uzburkati štediše, koji su potražili sigurno utočište u drugim valutama. Kao što ljudi idu na redoviti godišnji pregled kod doktora, sljedeća serija članaka biti će svojevrsni pregled hrvatskog bankarskog sustava za prošlu godinu. Pojašnjenje ključnih ekonomskih pojmova vezanih uz banke možete pogledati u analizi stanja za 2010.

Podaci korišteni u analizi su uzeti iz tablice "Privremeni nerevidirani pokazatelji poslovanja za kreditne institucije" te prikazuju stanje sustava na dan 31.12.2011. prema statističkoj bazi HNB-a. Ukupna aktiva hrvatskog bankarskog sustava iznosila je 407,4 milijardi kn, što je povećanje od 4,2% u odnosu na prošlu godinu. Prosječan rast aktive iznosio 4,18%, dok je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila visokih 19,15%. Klikom na sliku možete vidjeti uvećanu verziju.

Na prvom grafikonu vidimo usporedbu banki po veličini aktive. Kao i prethodne godine, nekolicina najvećih banaka ima najveću aktivu. Vodeće su Zagrebačka banka sa čak 104 milijardi kn aktive i Privredna Banka Zagreb sa 68 milijardi kn aktive. Iza njih su Erste banka sa 57 milijardi kn, Hypo banka sa 41 milijardom kn i Raiffeisen banka sa skoro 39 milijardi kn. Najmanju aktivu od banaka uzetih u analizu ima Tesla štedna banka sa 34 milijuna kn. Iako se veliki broj malih banaka ne može mjeriti po veličini aktive sa najvećima, iz donjeg grafikona možemo primjetiti da je po pitanju stope adekvatnosti kapitala stanje i dalje ujednačeno.

Najveću stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala od čak 205% ima Tesla štedna banka, koja ujedno ima najmanju aktivu. Radi bolje preglednosti rezultata izuzeta je iz grafikona. Prema kriterijima Hrvatske narodne banke, banke koje imaju stopu adekvatnosti kapitala nižu od 14% su pod posebnim praćenjem, dok se u slučaju pada stope ispod 12% provode supervizorske mjere. Krajem 2011. godine su sve banke na domaćem tržištu imale stopu veću od 12%, za razliku od godine prije kad su tri banke morale provesti dodatne dokapitalizacije.

Možemo zaključiti kako je prošle godine hrvatski bankarski sustav postao još stabilniji, uz visoku kapitaliziranost banaka i u europskim razmjerima. Unatoč malverzacijama Credo banke, većina banaka je popravila svoje financijsko stanje i ojačala položaj na tržištu. Treba zapamtiti kako prilikom odlučivanja o odabiru banke u kojoj ćemo štediti osim same visine kamatnih stopa, pametno je potražiti i sve ostale dostupne informacije o banci koja nas zanima.

Zatvorena Credo banka

Jučer je na izvanrednoj sjednici Savjeta Hrvatske Narodne Banke (HNB) odlučeno da se Credo banci oduzme dozvola za rad zbog nedovoljnog adekvatnog kapitala, odnosno pronađenih nezakonitosti u poslovanju koje nisu na vrijeme otklonjene. Naime,  pred par mjeseci objavljene podatke o adekvatnosti kapitala uvrstili smo u usporednu analizu o stanju banaka u Hrvatskoj za 2010. godinu. Prema tadašnjim dostupnim informacijama Credo banka je bila među bankama sa najmanjom stopom adekvatnosti i kroz ovu godinu je došla pod Izravni Nadzor HNB-a  koncem svibnja.  Credo banka je na dan 31.ožujka 2011. iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, neznatno iznad propisanog minimuma, no izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da je ta stopa zapravo negativna. Prilikom procjene adekvatnosti kapitala, kvalitete aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analiza depozitne strukture i likvidnosnog rizika utvrđeno je stanje bilo znatno lošije od onoga što je Credo banka prikazivala u službenim izvješćima. Banka je ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a kako bi se njeno poslovanje pokušalo dovesti u zakonske okvire, uz dokapitalizaciju neophodnu za stabilnije buduće poslovanje. Gubitak je velikim dijelom posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama preko ograničenja propisanih zakonom, bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i adekvatnih čvrstih instrumenata osiguranja.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) ubrzo će krenuti s isplatama oko 465 milijuna kuna osigurane štednje. U Credo banku danas su poslani likvidatori koji će pokreti postupak prisilne likvidacije banke, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje uprave i nadzornog odbora Credo banke d.d. te ovlasti glavne skupštine dioničara. Udio Credo banke u ukupnoj aktivi hrvatskog bankovnog sustava iznosi oko 0,44 posto, odnosno nešto više od 1,4 milijardu kuna tako da stabilnost sustava nije ugrožena.