Rentna štednja

Pretpostavimo da ste uspjeli uštediti veću svotu dolara, eura ili švicarskih franaka. Možda ste ih naslijedili, možda dobili prodajom kakve nekretnine, možda ste ih jednostavno dobili u igrama na sreću. I sad razmišljate kako mi taj novac može pomoći u svakodnevnom životu. Bez da ga odmah potrošite, naravno heheh. Uz rast troškova života, povećanje anuiteta kredita zbog valutne klauzule, neplaniranih troškova koji iskrsnu svaka dodatna kuna dobro dođe.

Upravo za takve situacije postoji rentna štednja. Riječ je o dugoročnoj štednji, koja se u principu dogovara na više godina. Visina kamatne stope ovisi o valuti i iznosu koji namjeravate oročiti. Kamatne stope na rentnu štednju mogu biti promjenjive ili fiksne, ovisno o odabranom modelu. U trenutku pisanja ovog teksta variraju između 3,5-6% za kune, 3-5% za eure, 1-2% za švicarski franak, te između 2-4% za dolare ovisno o banci. Razlika između rentne i standardne oročene štednje je u načinu isplate kamate. Dakle, ako odaberete rentni model u sklopu njega ćete dogovoriti isplatu kamate na mjesečnoj bazi (što se vrlo često radi, budući da dođe kao lijepi dodatak plaći ili mirovini), na tromjesečnoj bazi, polugodišnju isplatu kamate ili ukoliko je riječ o vrlo dugom oročenju može se dogovoriti godišnja isplata kamate. Takva dinamika isplate vam uz kontrolu vlastitih financija može znatno olakšati svakodnevne životne troškove. Rentna štednja je dostupna kao proizvod u gotovo svim hrvatskim bankama. 

Štednja u stranoj valuti (EUR, USD)

Jedno od najčešćih pitanja vezanih za štednju jest u kojoj valuti štediti. Odmah treba napomenuti kako nema ispravnog odgovora, svatko mora za sebe pronaći najprikladniji izbor. Nekome će zbog kredita u švicarskim francima najbolje odgovarati franak, drugi će zbog većih kamata preferirati kune, treći će radi stabilnosti svoju štednju držati u eurima, itd. Zato ćemo u narednom ukratko pokazati koje su razlike među valutama i njihova kretanja kroz zadnjih par godina.  Podaci korišteni u analizi mogu se naći na stranicama HNB-a, pod tablicom godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke. Za promatrano razdoblje ćemo uzeti zadnjih 10 godina, dakle od 2000. Dvije najčešće korištene strane valute su Euro (EUR) i američki dolar (USD), a osim njih odvojeno ćemo analizirati britansku funtu (GBP) i švicarski franak (CHF).

Počnimo sa Eurom, na grafikonu je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja EUR. Iz slike se jasno vidi kako je euro u trendu pada već niz godina, iako relativno malog jer se stabilno drži u rasponu između 7 i 7,7. S obzirom na česte akcije banaka vezanih za štednju u eurima, za one koji traže više kamate i stabilnost tečaja euro je vrlo kvalitetan odabir. 

Bez obzira što se u dugom roku čini vrlo stabilnom valutom, u kraćim razdobljima euro također se zna snažnije kretati. Detaljniji grafikon koji jasno pokazuje mjesečne prosjeke srednjeg deviznog tečaja eura prema HNB-u možemo vidjeti na slici ispod.

Dolar je najpoznatija svjetska valuta, ujedno i najzastupljenija u međunarodnoj trgovini. Njegova se vrijednost kreće u punom širem rasponu od eura, te možemo vidjeti pad od iznad 8 kuna za dolar na 5 (otprilike 40%). Treba napomenuti da se iz grafikona godišnjih prosjeka središnjeg deviznog tečaja dolara vidi kako zadnje dvije godine postoje naznake trenda rasta. 

Promatramo li kretanje dolara na još preciznijem grafikonu mjesečnih prosjeka središnjeg deviznog tečaja možemo lako uočiti trend pada, kao oscilacije između 5 i 6 koje bi mogle predstavljati promjenu trenda u uzlazni ili barem stabiliziranje na trenutnim razinama na još neko vrijeme. Kamate na dolar su u pravilu manje, te se isplati potruditi naći banku koja će vam dati zadovoljavajuće uvjete. 

Svi tečajevi variraju, zato uzmite sve elemente u obzir pri odluci o štednji.