Štednja u eurima (EUR)

Od brojnih tema vezanih za osnove štednje koje smo obradili prošle godine, jedna od najčitanijih je bila upravo odabir valute (EUR i USD, CHF i GBP) u kojoj je poželjno štediti. Kao autor bloga, ostajem pri stavu da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Kako bi pobliže razumjeli kretanja tečajeva, u ovoj analizi će biti stavljeni podaci na godišnjoj razini i na mjesečnoj razini. Svi korišteni podaci preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su referentni za cijelu zemlju. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora. Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Na grafikonu ispod je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja EUR od 2000. godine. Iz slike se vidi kako je euro još uvijek nije dosegao razine koje je imao tada, već kako uz povremene oscilacije pada do 2008. godine. U središtu krize kreće promjena trenda, te euro bilježi lagani rast od 2,9% do kraja 2011. Glavna karakteristika valute je stabilnost, koju HNB drži u rasponu između 7 i 7,7 ili točnije unutar 10%. Upravo spomenuta stabilnost tečaja je osnovni razlog zašto banke nude česte akcije za štednju u eurima, uz kvalitetnu kamatnu stopu.

Pogledamo li kretanje tečaja eura u zadnjih 5 godina na mjesečnoj razini, možemo vidjeti da su oscilacije (iako relativno male) dosta česte i brze. Nakon jednog eksplozivnog rasta u žaru krize kada se većina domaćih štediša pobojala za stabilnost nacionalne valute, od sredine 2009. do sredine 2010. godine euro prolazi kroz jednu fazu konsolidacije. U ljeto 2010. kreće postepeni trend rasta valute koji se nastavlja do danas.

Kriza eurozone: Opravdanost straha od raspada eura?

Trenutna situacija u Europi ne sluti na dobro. Gospodarska kriza je pogodila skoro sve zemlje članice, što dovodi u pitanje oblik ustroja cijele zajednice. Većina hrvatskih štediša je najviše zabrinuta oko sudbine europske zajedničke valute Eura, u kojoj se nalazi ogromni dio nacionalne štednje. Brojni stručnjaci serviraju razna objašnjenja i mogućnosti, koja uglavnom nisu optimistična. No koliko je strah građana opravdan? Iako postoji mogućnost raspada eura, ona je zasad malo vjerojatna.

Počnimo od dva ključna pitanja - zašto uopće postoji opasnost i nestabilnost u EU, te koji su mogući scenariji. Glavni izvor problema unutar Europske unije predstavlja sve veći trošak financiranja duga slabijih članica eurozone, poput Italije i Grčke, koji im je neophodan za normalno funkcioniranje zemlje. Što je zemlja ekonomski ugroženija, raste joj kamata za zaduživanje u inozemstvu i slabi kreditni rejting po kojem posuđuje novac. Iako kamatne stope za ugrožene europske zemlje rastu, odlučnost čelnika europskih te međunarodnih institucija, kao i vođa vodećih zemalja članica ostaje prilično čvrst jamac da do raspada eura neće doći. Zajedničko tržište je globalna prednost koje se malo tko želi odreći.

Svi negativni scenariji uglavnom uključuju izlazak odnosno izbacivanje ugroženih članica iz eurozone. Najgori scenarij podrazumijeva potpuni raspad eurozone i eura, na desetak različitih valuta i zemalja. Neplanirani raspad bi posve poremetio međunarodne odnose, države bi izgubile kompetitivnu prednost, izgubile rejting, stvorile opasnost od sustavnog pada financijskih institucija i devalvacije. Zvuči strašno, no svakome je savršeno jasno da će takav scenarij naići na veliki otpor. Ukoliko bi iz eurozone izašla slabija članica poput Grčke, prelazak na nacionalnu valutu (drahma) bi uzrokovala bijeg investitora iz zemlje, ekonomija bi pretrpila gubitke u proizvodnji te bi uslijedio čitav niz bankrota poduzeća. Deprecirana drahma bi ponudila trenutačnu kompetitivnu prednost, koju bi poništio rast inflacije i plaća. Slična situacija odvila bi se i u slučaju Italije. Strah u Europskoj uniji zapravo potječe od moguće lančane reakcije. Točnije, da bi druge zemlje slijedile primjer ugroženih zemalja. Neke procjene čak obuhvaćaju Portugal, Irsku, Španjolsku, Belgiju, Austriju i Mađarsku. Nesumnjivo da bi takav scenarij doveo do višegodišnje međunarodne ekonomske krize.

Mislim da je sada jasnije zašto se u Briselu lome koplja oko spašavanja članica. U slučaju raspada eurozone svi gube, neki više neki manje. Količine novca potrebne za spas ugroženih članica EU može osigurati, te će vjerojatno nametnuti određenu fiskalnu disciplinu kako bi zadovoljila članice koje će taj novac pružiti. U svakom slučaju, europska kriza nije nepremostiva prepreka i doista su slabe šanse za raspad eura. Suradnjom i dogovorima na međunarodnoj razini će se vjerojatno rješiti većina problema.

Rentna štednja

Pretpostavimo da ste uspjeli uštediti veću svotu dolara, eura ili švicarskih franaka. Možda ste ih naslijedili, možda dobili prodajom kakve nekretnine, možda ste ih jednostavno dobili u igrama na sreću. I sad razmišljate kako mi taj novac može pomoći u svakodnevnom životu. Bez da ga odmah potrošite, naravno heheh. Uz rast troškova života, povećanje anuiteta kredita zbog valutne klauzule, neplaniranih troškova koji iskrsnu svaka dodatna kuna dobro dođe.

Upravo za takve situacije postoji rentna štednja. Riječ je o dugoročnoj štednji, koja se u principu dogovara na više godina. Visina kamatne stope ovisi o valuti i iznosu koji namjeravate oročiti. Kamatne stope na rentnu štednju mogu biti promjenjive ili fiksne, ovisno o odabranom modelu. U trenutku pisanja ovog teksta variraju između 3,5-6% za kune, 3-5% za eure, 1-2% za švicarski franak, te između 2-4% za dolare ovisno o banci. Razlika između rentne i standardne oročene štednje je u načinu isplate kamate. Dakle, ako odaberete rentni model u sklopu njega ćete dogovoriti isplatu kamate na mjesečnoj bazi (što se vrlo često radi, budući da dođe kao lijepi dodatak plaći ili mirovini), na tromjesečnoj bazi, polugodišnju isplatu kamate ili ukoliko je riječ o vrlo dugom oročenju može se dogovoriti godišnja isplata kamate. Takva dinamika isplate vam uz kontrolu vlastitih financija može znatno olakšati svakodnevne životne troškove. Rentna štednja je dostupna kao proizvod u gotovo svim hrvatskim bankama. 

Partnerstvo sa portalom stednjainfo.net

S obzirom da se ovaj blog prvenstveno zasniva na pojašnjavanju ključnih pojmova vezanih uz štednju, banke i kamatne stope, sa zadovoljstvom se možemo pohvaliti kako je blogu dodan novi sadržaj u obliku web stranice na adresi: http://www.stednjainfo.net/

Riječ je o stranici gdje možete naći konkretne nepromjenjive kamatne stope za oročenu štednju u svim hrvatskim bankama, uredno poredane u tablicama koje je moguće međusobno uspoređivati i sortirati. Sve tablice su postavljene prema valutama, od kojih je naravno na prvom mjestu hrvatska kuna (HRK). Od stranih valuta također su postavljene euro (EUR), američki dolar (USD), švicarski franak (CHF) i australski dolar (AUD). Kako kamatne stope variraju ovisno o iznosu koji posjedujete za svaku valutu su podjeljene prema iznosima - do 5.000, do 10.000, do 25.000, do 50.000 i više od 50.000 u jedinici valute. Unutar stranice još je moguće pronaći više informacija o svakoj banci, te pronaći koje su vam banke dostupne u vašem gradu prema lokaciji. Pod rubrikom posebne ponude bi se u budućnosti trebale nalaziti trenutno akcije banaka za štednju ili određene povoljnije usluge koje vam mogu stvoriti značajne uštede. Sve u svemu, nakon čitanja bloga i učenja osnova, stednjainfo.net je odličan početak za početak praktičnog istraživanja.

Štednja u stranoj valuti (EUR, USD)

Jedno od najčešćih pitanja vezanih za štednju jest u kojoj valuti štediti. Odmah treba napomenuti kako nema ispravnog odgovora, svatko mora za sebe pronaći najprikladniji izbor. Nekome će zbog kredita u švicarskim francima najbolje odgovarati franak, drugi će zbog većih kamata preferirati kune, treći će radi stabilnosti svoju štednju držati u eurima, itd. Zato ćemo u narednom ukratko pokazati koje su razlike među valutama i njihova kretanja kroz zadnjih par godina.  Podaci korišteni u analizi mogu se naći na stranicama HNB-a, pod tablicom godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke. Za promatrano razdoblje ćemo uzeti zadnjih 10 godina, dakle od 2000. Dvije najčešće korištene strane valute su Euro (EUR) i američki dolar (USD), a osim njih odvojeno ćemo analizirati britansku funtu (GBP) i švicarski franak (CHF).

Počnimo sa Eurom, na grafikonu je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja EUR. Iz slike se jasno vidi kako je euro u trendu pada već niz godina, iako relativno malog jer se stabilno drži u rasponu između 7 i 7,7. S obzirom na česte akcije banaka vezanih za štednju u eurima, za one koji traže više kamate i stabilnost tečaja euro je vrlo kvalitetan odabir. 

Bez obzira što se u dugom roku čini vrlo stabilnom valutom, u kraćim razdobljima euro također se zna snažnije kretati. Detaljniji grafikon koji jasno pokazuje mjesečne prosjeke srednjeg deviznog tečaja eura prema HNB-u možemo vidjeti na slici ispod.

Dolar je najpoznatija svjetska valuta, ujedno i najzastupljenija u međunarodnoj trgovini. Njegova se vrijednost kreće u punom širem rasponu od eura, te možemo vidjeti pad od iznad 8 kuna za dolar na 5 (otprilike 40%). Treba napomenuti da se iz grafikona godišnjih prosjeka središnjeg deviznog tečaja dolara vidi kako zadnje dvije godine postoje naznake trenda rasta. 

Promatramo li kretanje dolara na još preciznijem grafikonu mjesečnih prosjeka središnjeg deviznog tečaja možemo lako uočiti trend pada, kao oscilacije između 5 i 6 koje bi mogle predstavljati promjenu trenda u uzlazni ili barem stabiliziranje na trenutnim razinama na još neko vrijeme. Kamate na dolar su u pravilu manje, te se isplati potruditi naći banku koja će vam dati zadovoljavajuće uvjete. 

Svi tečajevi variraju, zato uzmite sve elemente u obzir pri odluci o štednji.