Usporedba valuta

Kao šećer na kraju, koristeći iste podatke iz tablica i prethodnih analiza, posljednji grafikon jasno sugerira kolika je važnost odabira valute prilikom donošenja odluke o štednji. Tečajne razlike su uvijek prisutne i gotovo ne postoji način na koji ih možemo anulirati, stoga je najbolje pripaziti na njihova kretanja. Svaka valuta nosi svoj rizik, a burze novca su najveća i najdinamičnija tržište na svijetu. Kako se onda odlučiti? Za početak, potrebno je procjeniti koji rizik ste spremni preuzeti, tj. želite li sve štediti u jednoj valuti ili namjeravate raspodjeliti rizik na dvije ili tri valute. Nadam se da su vam dosadašnje analize na blogu pomogle u stvaranju nekakve ideje kako se pojedine valute ponašaju kroz vrijeme. Treba imati na umu kako nitko ne može predvidjeti sa sigurnošću buduća kretanja valuta, stoga je potrebno naći ravnotežu između kamate i tečajnog rizika. Klikom na sliku možete povećati grafikon.

Štednja u francima (CHF)

Među posljednjim valutama koje ćemo analizirati dolazi na red notorni švicarski franak (CHF). Poslije analize tečaja eura, dolara i funte kroz zadnjih desetak godina, preostaje pogledati kako se razvijao tečaj franka i kad je i kako točno postao glavobolja brojnih hrvatskih građana. Valutna klauzula u švicarcima je pogodila veliki broj stanovnika koji su podigli stambene ili potrošačke kredite. Poput prethodnih analiza, podaci su promatrani na godišnjoj i mjesečnoj razini. Svi korišteni podaci preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su relevantni za cijelu zemlju. Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Iz donjeg grafikona vidljivo je kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja švicarskog franka od 2000. godine do kraja 2011. Kad jednom pogledamo grafikon lako je razabrati zašto se veliki broj hrvatskih građana pred nekoliko godina odlučio za valutnu klauzulu u francima. Čak sedam godina kao valuta je nudio stabilnost, te padom vrijednosti omogućavao špekulativnu zaradu na tečajnim razlikama. Glavna karakteristika franka kao valute je bila sigurnost, ponajviše zbog jake veze Švicarske i zlata. S obzirom kako su se stvari razvijale kroz zadnjih nekoliko godina, teško da takva tvrdnja može opstati u budućnosti.

Otprilike jednakim tempom kojim je do 2007. švicarski franak stagnirao ili padao u vrijednosti, posljednjih pet godina raste. Iz grafa možemo zamjetiti točno o kolikoj je promjeni riječ - sa početne razine od 4,5 kuna za franak u siječnju 2007. godine tečaj je narastao na 6,23 kune za franak u 2012. godini, stvarajući pomak od 38%. Svi klijenti banaka sa kreditima vezanim valutnom klauzulom su dakako prvi osjetili taj rast. Sa druge strane, oni koji su štedili u francima unatoč u pravilu nižim kamatnim stopama su znatno profitirali na tečajnim razlikama. 

Kao autor bloga, smatram da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora. 

Štednja u funtama (GBP)

Poslije analize tečaja eura i dolara kroz zadnjih desetak godina, dolazimo do godinama čuvene britanske funte (GBP). Predstavlja jednu od vodećih europskih ekonomija sa vlastitom monetarnom politikom, čime se funta svrstala uz bok švicarskom franku kao alternativa eurima. Poput ranije analize, podaci su promatrani na godišnjoj i mjesečnoj razini. Svi podaci korišteni u analizi preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su relevantni za cijelu zemlju. Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Iz donjeg grafikona vidljivo je kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja britanske funte od 2000. godine do kraja 2011. Smjer kretanja tečaja, tj. trend pada se ističe u prvom planu - vidljivo je slabljenje tradicionalno jake funte prije krize dok se držala na razinama iznad 10 kuna za funtu, te ubrzano padanje u zadnje četiri godine. Glavna karakteristika funte kao valute je snaga u odnosu na druge valute. Engleska centralna banka redovito motri i utječe na kretanje, no njene stabilne i predvidljive politike stvaraju povjerenje u valutu. Na našem tržištu štednja u funtama nije toliko istaknuta, iako u inozemstvu funta uživa znatno više kamate.

Posljednjih pet godina kretanja tečaja britanske funte obilježeno je krizom i drastičnim padom tečaja. Od razine preko 12 kuna za funtu u svega dvije godine došla je do 8 kuna, ukupno stvarajući pad veći od 30%. Zadnje tri godine vidljiv je kratkoročni prestanak pada i stabilizacija. Razina od 8 kuna postala je potpora i postoje naznake kako ponovo kreće lagani trend rasta u narednom razdoblju.

Kao autor bloga, smatram da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora. 

Štednja u dolarima (USD)

Nakon analize kretanja tečaja eura kroz zadnjih desetak godina, sljedeća valuta na redu je američki dolar (USD). Odraz snage i moći američke ekonomije već je odavno postao globalna rezervna valuta koja dominira u međunarodnoj trgovini, te čije kretanje definira uvjete poslovanja širom planete. Kao i u ranijoj analizi, podaci su promatrani na godišnjoj i mjesečnoj razini. Svi podaci korišteni u analizi preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su relevantni za cijelu zemlju.  Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Na grafikonu ispod je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja američkog dolara od 2000. godine do kraja 2011. Iz slike se vidi koliko je dolar daleko razine koju je imao tada, kada je pao sa razine od 8 kuna za dolar na 5 kuna, ukupno oko 40% u razdoblju od osam godina. U središtu krize trend pada prestaje i valuta se konsolidira. Glavna karakteristika američkog dolara kao valute je ovisnost o američkoj ekonomiji i politici. Korekcije u kamatnim stopama na bankarskom tržištu, kao i međunarodne akcije američke vlade se gotovo odmah osjete u kratkoročnim kretanjima valute. Posljedica toga su i nešto niže kamatne stope na oročenu štednju u dolarima.

Promotrimo li kretanje dolara kroz zadnjih 5 godina, lako možemo uočiti utjecaj krize na kretanje valute. Nakon zaustavljanja pada na razini ispod 5 kuna za dolar počinje oporavak, koji biva poništen (u jednoj velikoj mjeri) akcijama američke centralne banke, te negativnim događajima na hipotekarnom tržištu i kretanjima na Wall Streetu. Ostaje vidjeti kako će se dolar ponašati kad dosegne razinu od 6 kuna, gdje bi trebao postojati značajan otpor rastu. 

Kao autor bloga, smatram da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora.

Štednja u eurima (EUR)

Od brojnih tema vezanih za osnove štednje koje smo obradili prošle godine, jedna od najčitanijih je bila upravo odabir valute (EUR i USD, CHF i GBP) u kojoj je poželjno štediti. Kao autor bloga, ostajem pri stavu da je najbolje proučiti vlastitu situaciju, rokove i iznos sredstava koji želite oročiti te tek potom odabrati valutu. Kako bi pobliže razumjeli kretanja tečajeva, u ovoj analizi će biti stavljeni podaci na godišnjoj razini i na mjesečnoj razini. Svi korišteni podaci preuzeti su iz tablice "Godišnjih i mjesečnih prosjeka srednjih deviznih tečajeva" Hrvatske narodne banke, te su referentni za cijelu zemlju. Svi stavovi u ovoj analizi su isključivo informativnog karaktera i odražavaju mišljenje autora. Klikom na grafikone možete vidjeti uvećane verzije.

Na grafikonu ispod je prikazano kretanje godišnjih prosjeka srednjeg deviznog tečaja EUR od 2000. godine. Iz slike se vidi kako je euro još uvijek nije dosegao razine koje je imao tada, već kako uz povremene oscilacije pada do 2008. godine. U središtu krize kreće promjena trenda, te euro bilježi lagani rast od 2,9% do kraja 2011. Glavna karakteristika valute je stabilnost, koju HNB drži u rasponu između 7 i 7,7 ili točnije unutar 10%. Upravo spomenuta stabilnost tečaja je osnovni razlog zašto banke nude česte akcije za štednju u eurima, uz kvalitetnu kamatnu stopu.

Pogledamo li kretanje tečaja eura u zadnjih 5 godina na mjesečnoj razini, možemo vidjeti da su oscilacije (iako relativno male) dosta česte i brze. Nakon jednog eksplozivnog rasta u žaru krize kada se većina domaćih štediša pobojala za stabilnost nacionalne valute, od sredine 2009. do sredine 2010. godine euro prolazi kroz jednu fazu konsolidacije. U ljeto 2010. kreće postepeni trend rasta valute koji se nastavlja do danas.

Stanje banaka u RH - 2011

Nakon par uvodnih članaka o zanimljivostima (najveći štediša na svijetu) i trendovima u svijetu (kriza eura, islamsko bankarstvo), vrijeme je za povratak u domaću stvarnost. Prošlu godinu je obilježilo nekoliko značajnih događaja poput zatvaranja Credo banke i straha od raspada eura. Negativne vijesti su uspjele donekle uzburkati štediše, koji su potražili sigurno utočište u drugim valutama. Kao što ljudi idu na redoviti godišnji pregled kod doktora, sljedeća serija članaka biti će svojevrsni pregled hrvatskog bankarskog sustava za prošlu godinu. Pojašnjenje ključnih ekonomskih pojmova vezanih uz banke možete pogledati u analizi stanja za 2010.

Podaci korišteni u analizi su uzeti iz tablice "Privremeni nerevidirani pokazatelji poslovanja za kreditne institucije" te prikazuju stanje sustava na dan 31.12.2011. prema statističkoj bazi HNB-a. Ukupna aktiva hrvatskog bankarskog sustava iznosila je 407,4 milijardi kn, što je povećanje od 4,2% u odnosu na prošlu godinu. Prosječan rast aktive iznosio 4,18%, dok je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila visokih 19,15%. Klikom na sliku možete vidjeti uvećanu verziju.

Na prvom grafikonu vidimo usporedbu banki po veličini aktive. Kao i prethodne godine, nekolicina najvećih banaka ima najveću aktivu. Vodeće su Zagrebačka banka sa čak 104 milijardi kn aktive i Privredna Banka Zagreb sa 68 milijardi kn aktive. Iza njih su Erste banka sa 57 milijardi kn, Hypo banka sa 41 milijardom kn i Raiffeisen banka sa skoro 39 milijardi kn. Najmanju aktivu od banaka uzetih u analizu ima Tesla štedna banka sa 34 milijuna kn. Iako se veliki broj malih banaka ne može mjeriti po veličini aktive sa najvećima, iz donjeg grafikona možemo primjetiti da je po pitanju stope adekvatnosti kapitala stanje i dalje ujednačeno.

Najveću stopu adekvatnosti jamstvenog kapitala od čak 205% ima Tesla štedna banka, koja ujedno ima najmanju aktivu. Radi bolje preglednosti rezultata izuzeta je iz grafikona. Prema kriterijima Hrvatske narodne banke, banke koje imaju stopu adekvatnosti kapitala nižu od 14% su pod posebnim praćenjem, dok se u slučaju pada stope ispod 12% provode supervizorske mjere. Krajem 2011. godine su sve banke na domaćem tržištu imale stopu veću od 12%, za razliku od godine prije kad su tri banke morale provesti dodatne dokapitalizacije.

Možemo zaključiti kako je prošle godine hrvatski bankarski sustav postao još stabilniji, uz visoku kapitaliziranost banaka i u europskim razmjerima. Unatoč malverzacijama Credo banke, većina banaka je popravila svoje financijsko stanje i ojačala položaj na tržištu. Treba zapamtiti kako prilikom odlučivanja o odabiru banke u kojoj ćemo štediti osim same visine kamatnih stopa, pametno je potražiti i sve ostale dostupne informacije o banci koja nas zanima.

Dječja štednja

Jedna od najvećih promjena koje doživljavamo tijekom života su prinove u obitelji. Prilikom tog sretnog događaja najčešće dolazi do promjene raznih životnih planova, treba prilagoditi stambeni prostor i osigurati što kvalitetnije uvjete za život potomstvu. Tada veliki dio roditelja razmišlja na koji način mogu olakšati budućnost djetetu, te ga osigurati na neki način. Jedan od dostupnih i često korištenih modela je dječja štednja.

Ovaj bankarski proizvod omogućuje redovito izdvajanje sredstava prema vlastitim financijskim mogućnostima na koje se dobiva tradicionalno viša kamata. Sam bankovni račun otvaraju roditelji, a minimalni su iznosi uplata vrlo niski u odnosu na uobičajene modele štednje. Skrbnik, tj. zakonski zastupnik također može ugovoriti ovaj oblik štednje. U iznimnim slučajevima maloljetna fizička osoba može samostalno ugovoriti štednju pod uvjetima propisanim Obiteljskim zakonom.

Dječja štednja se može ugovarati maksimalno do 18-e godine starosti, a dostupne valute su uglavnom EUR, USD i HRK. Najčešći rokovi na koje se dječja štednja dogovara variraju od jedne do pet godina. Prilikom ugovaranja potrebno se dobro raspitati o uvjetima raspolaganja štednjom u slučaju prijevremenog raskida ugovora.